Javna ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba predstavila je u četvrtak 13. siječnja 2022. godine na Vidikovcu parka Maksimir monografiju Park Maksimir – Zeleni dragulj Zagreba autora Antonija Jurčeva.

Knjiga je to na 300 stranica o jednoj od najljepših zagrebačkih povijesnih priča, parku Maksimir, koji već 228 godina zadivljuje raznolikošću vegetacije i prirodnim ljepotama, staništima životinjskih vrsta, jedinstvenom simbiozom prirode i umjetnosti, bogatstvom svog povijesnog nasljeđa, šarmantnim zoološkim vrtom te dugom sportsko-rekreacijskom tradicijom.

Monografija je izrađena u sklopu projekta “Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)” kojeg sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine.

Korisnik projekta je Grad Zagreb, a partneri na projektu su osim Javne ustanove Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba i Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR te Udruga Vjetar u leđa, a suradnik na projektu je Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.

‘Projekt Gradski prozori u prirodu – razvoj urbane bioraznolikosti i unaprjeđenje urbane infrastrukture pored infrastrukturnog dijela posebnu je pozornost posvetio razvoju edukativnih programa te edukativno-informativnih materijala korištenih za širenje ideje održivog razvoja i upravljanja zaštićenim prostorima na način koji osigurava primjenu što većeg broja elemenata zelene infrastrukture te očuvanje urbane bioraznolikosti ili kulturno-povijesnih vrijednosti čime naš životni prostor postaje ugodniji za življenje i boravak. Stoga je suradnjom svih partnera tijekom provedbe projekta izrađena veća količina materijala edukativnog i interpretativnog značaja kojim se promiču ideje značaja zaštićenih područja Grada Zagreba za podizanje kvalitete života. U tom smislu valja promatrati i ovo djelo koje je namijenjeno svima koji žele upoznati povijest i razvoj parka Maksimir, njegov značaj za naš grad i povijesni kontekst kroz koji se park Maksimir razvijao. Ovim svojevrsnim vremeplovom željeli smo na jednom mjestu dati pregled podataka o prostoru znamenitog kulturno-povijesnog i prirodnog značaja parka Maksimir’, rekla je na prezentaciji monografije v.d. ravnateljice Javne ustanove Maksimir Nika Dolenc.

Urednik i autor monografije Antonio Jurčev istaknuo je kako je Park Maksimir od svog osnutka pa sve do danas zadržao status jednog od najprepoznatljivijih simbola Zagreba.

‘Teško je pronaći riječi i epitete koji bi opisali njegov značaj za mnoge generacije Zagrepčana koje su odrastale uz njega, kao i važnost koju je imao za društveni, sportski i kulturni razvoj Zagreba u 19. i 20. stoljeću. Prigodom završetka radova na uređenju parka 1843. godine, biskup Juraj Haulik zapisao je sljedeće riječi na natpisu postavljenom na obelisk u Dolini dalija: „…on je danas glavnom gradu na čast, a domovini na diku“. Snagu tih Haulikovih riječi svjedočimo već više od dva stoljeća jer Zagreb zasigurno ne bi bio isti bez zelene oaze parka Maksimir i njegove bogate povijesti. Tako park Maksimir već dugi niz godina sjaji osobitim sjajem, u disperziji svjetla zagrebačkih vizura, i ostaje postojan kroz vrijeme kao najdragocjeniji dragi kamen – taj predivni zeleni dragulj Zagreba’, rekao je Jurčev i naglasio:

‘Već više od dva stoljeća omiljeno je izletište i okupljalište Zagrepčana, koji su nekad u njemu tražili savršeni spoj prirode i umjetnosti, a danas u njemu traže mirnu zelenu oazu i bijeg od svakodnevne gradske vreve.’

Izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za  gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, Dejan Jaić je u pozdravnoj riječi istaknuo:

‘Ovo je veliki dan za sve nas koji smo dionici predstavljanja monografije. Veliki dan za Grad Zagreb pogotovo zbog ovog EU projekta koji će vjerujem u 2022. godini biti i završen jer park Maksimir je u ove dvije godine bio utočište mnogih koji su se htjeli odmaknuti od pandemije korone, šetnjom ili drugim aktivnosti. Hvala autoru koji nas je proveo kroz vremeplov prošlosti parka Maksimir.’