- Značaji krajobraz Savica
- Značajni krajobraz Goranec
- Park na Trgu Nikole Šubić Zrinskoga – Zrinjevac
- Park na Trgu Josipa Jurja Strossmayera u Zagrebu
- Park na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu
- Park kralja Petra Svačića
- Park Ribnjak
- Park kralja Petra Krešimira IV.
- Park Opatovina
- Mallinov park
- Perivoj srpanjskih žrtava
- Park uz dvorac Junković u Zagrebu
- Vrt - Prilaz Gjure Deželića 14
- Park u Jurjevskoj ulici 27
- Park u Jurjevskoj ulici 30
- Leustekov park
- Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
- Botanički vrt Farmaceutsko-biokem. fakulteta SUZ
- Stablo obalnog mamutovca
Značajni kraojbraz Savica
Kategorija zaštite: Značajni krajobraz
Datum proglašenja: 27. srpanj 1991.
Površina: 79.54 ha
Broj registra: 330
Značajni krajobraz Savica predstavlja kompleks močvarnih staništa s lijeve obale rijeke Save na području Grada Zagreba, koje je sa stanovišta zaštite prirode od velike lokalne te izražene regionalne i nacionalne važnosti. Savica je prirodni rukavac Save, nasipom odvojen od rijeke i dijelom zatrpan, ali još uvijek od iznimno velike vrijednosti za zaštitu prirode. Krajobrazne vrijednosti Savice jedinstvene su i značajne na razini Grada Zagreba. Danas je Savica jedini preostali rukavac uz rijeku Savu od granice sa Slovenijom pa do pred Sisak i ujedno jedino močvarno područje u samome Zagrebu. Sastoji se od velikog dobro očuvanog rukavca Save i niza napuštenih šljunjčara obraslih vodenom i močvarnom vegetacijom koje su kroz godine poprimile svojstva vrijednog poluprirodnog staništa. Područje je važno za gniježđenje, prehranu i zimovanje brojnih vrsta ptica. Tijekom kolovoza i rujna, za vrijeme selidbe, lastavice (Hirundo rustica) se okupljaju u velika jata koja noće u tršćacima. Na Savici se ujesen sakuplja nekoliko stotina, a ponekad i više od tisuću lastavica. Osim ptica, na Savici obitavaju i druge međunarodno zaštićene vrste poput vidre (Lutra lutra), barske kornjače (Emys orbicularis), a veliku vrijednost imaju i stare sastojine (šumarci) vrba i topola s pojedinim stablima izuzetnih dimenzija, punim duplja koje koriste šišmiši i ptice dupljašice.
Značaji krajobraz Goranec
Kategorija zaštite: Značajni krajobraz
Datum proglašenja: 21. svibanj 1977.
Površina: 480 ha
Broj registra: 328
Zbog velike krajobrazne vrijednosti proglašen je zaštićenim prirodnim područjem 1977. godine. Samo naselje Goranec nalazi se na području Grada Zagreba u gradskoj četvrti Sesvete te se odlikuje izvornom prigorskom arhitekturom. Glavno obilježje prostora je brdovit teren prekriven mješovitim šumama i poljoprivrednim površinama poput pašnjaka, vinograda i voćnjaka te obiluje vizurama prigorskih sela.
Park na Trgu Nikole Šubić Zrinskoga – Zrinjevac
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 23.10.1970
Broj registra: 260
Površina: 3.00 ha
Park na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, popularno zvanom Zrinjevac, najstariji je perivoj na Donjem Gradu (1892.). Prije uređenja namjena površine bila je oranica koja je kasnije pretvorena u stočno sajmište. Sa svih strana obrubljen je platanama, jedino su uz njegov sjeverni rub zastupani javor i lipa. Na području današnjeg Zrinskog trga (Zrinjevca) bile su sve do 1830. godine oranice, a kasnije novo sajmište ‘Novi trg’. Ideja o uređenju tog Trga javila se u vezi s proslavom tristote godišnjice smrti Nikole Šubića Zrinskog i s pitanjem podizanja spomenika Nikoli Šubiću Zrinskome. Već je 1863. g. zaključeno da gradski mjernik Janko Grahor predloži nacrt o uređenju Novog trga. Godine 1864. osigurana su stanovita sredstva za uređenje tog trga koji je 1866. godine nazvan Zrinskim trgom. Cijeli park je okružen arhitektonskim dostignućima neorenesanse, neoromanike i klasicizma. U njegovom središtu nalazi se Glazbeni paviljon koji predstavlja akcent u tom prostoru, a do njega vodi aleja platana. Na sjevernom dijelu Zrinjevca nalazi se poklon vojnog liječnika dr. Adolfa Holzera u obliku meteorološkog stupa (1884.). Južni dio parka krase biste hrvatskih značajnih ličnosti poput J. Klovića, A. Medulića, K. Frankopana, N. Jurišića, I. K. Sakcinskog i I. Mažuranića. Trg Nikole Šubića Zrinskog dio je Lenucijeve potkove.
Park na Trgu Josipa Jurja Strossmayera u Zagrebu
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 23.10.1970.
Površina: 1.43 ha
Broj registra: 258
Park na Trgu Josipa Jurja Strossmayera zaštićen je 1970. godine kao spomenik parkovne arhitekture. Nekada je nosio naziv Akademički trg, no preimenovan je 1928. godine. Naglasak ovom prostoru daje monumentalni spomenik Josipa Jurja Strossmayera, kojeg je izradio Ivan Meštrović. Na sjevernoj strani parka nalazi se Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija, osnovana u drugoj polovici 19. stoljeća.
Park na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 23.10.1970
Površina: 2.16 ha
Broj registra: 259
Park na Trgu kralja Tomislava zaštićen je 1970. godine kao spomenik parkovne arhitektura. Na južnom dijelu parka nalazi se spomenik prvog hrvatskog kralja Tomislava, rad kipara Roberta Frangeš – Mihanovića. Ovaj park je također dio Lenucijeve potkove, a uređen je kao parterni vrt s fontanom. Sa sjeverne strane omeđen je zgradom Umjetničkog paviljona, a s južne Glavnim kolodvorom.
Park kralja Petra Svačića
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 06.01.2001
Površina: 0.63 ha
Broj registra: 431
Projektnu osnovu Trga izradio je arhitekt Viktor Kovačić. Idejno rješenje čini središnja površina u obliku elipse obrubljena drvoredom. Trg je otvoren 1925 g. povodom tisućite obljetnice Hrvatskog kraljevstava. Arhitekt Z. Kani 1956. godine dodaje tri nove komponente, a to su dječje igralište, asfaltna ploha za koturaljke te umjetnim jezerom. Kasnije je postavljena skulptura A. Augustinčića pod imenom “Dječak” te je jezero postalo fontana. Veći dio visokostablašica, isključivo bjelogorice, posađen je na lokaciji parka 1925. godine. Elipsasti drvored obodno posađenih malolisnih lipa (Tilia cordata) davao je temeljnu ideju krajobraznog uređenja. Osim lipa, elementi povijesti u ovom parku su i snažne krošnje stabla obične bukve (Fagus sylvatica), sađene na slobodnim uglovima četvrtaste površine.
Park Ribnjak
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 26.06.1970.
Površina: 4.67 ha
Broj registra: 253
Povijest parka Ribnjak vezana je uz Kaptol – prvi se put spominje 1093. godine pri osnivanju Zagrebačke biskupije, kao … površina blizu stolne crkve s ribnjakom uz nju. Kroz četiri stoljeća nije se mijenjao izgled tog terena, ali je ribnjak zapušten. Biskup Aleksandar Alagović odlučio je, odmah poslije svog ustoličenja (o. 1830.g.), urediti spomenuti zapušteni prostor kao biskupski perivoj. Biskupski perivoj izveden je u slobodnom engleskom stilu, a prema nacrtu arhitekta grofa Batthyana Leopolda Klingsfogla. Imao je tri jezerca, a u najsjevernijem dijelu bio je umjetni brežuljak, zasađen crnogoricom. Proteže uz istočne zidine Kaptola, a ime je dobio po biskupskim ribnjacima čije isušivanje započinje 1830. godine podno utvrda biskupskoga dvora i stolne crkve gdje se uređuje park.
Park kralja Petra Krešimira IV.
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 06. 01. 2001.
Površina: 2.40 ha
Broj registra: 430
Park kralja Petra Krešimira IV. nalazi se unutar granica zaštite povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, na istoimenom trgu. Ulica Kneza Višeslava dijeli park u dva dijela. Josip Seissel 1934. godine razrađuje i definira urbanističko rješenje u okviru Regulatornog plana. Ćiril Jeglić 1937. godine projektira park, a isti nastaje i otvara se za javnost 1938. godine. Kompozicija parka sastoji se od elemenata: sjevernog dijela koji je riješen na geometrijski način, aleje drvoreda platana (Platanus orientalis) u središnjem dijelu te južnog dijela parka koji je oblikovan u slobodnom engleskom krajobraznom stilu.
Park Opatovina
Broj registra: 432
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Podkategorija zaštite: Park
Datum proglašenja: 06.01.2001
Površina: 0,85 ha
Sama Opatovina dobila je ime po opatu cistercitskog samostana koji je živio uz crkvu sv. Marije na Dolcu. Šest vrtova, koji su nekoć pripadali kanoničkim kurijama na Kaptolu, prostiralo se do zapadnog kaptolskog zida, a poslije Drugoga svjetskog rata pretvoreni su u javno šetalište. Vizure ka zapadnom kaptolskom zidu su otvorene. On je građen od nepravilnog kamenja, a debljina mu iznosi 65 – 70 cm. Tijekom ljeta u parku se postavlja pozornica na kojoj se održavaju kazalište predstave, koncerti i sl. U sjevero-zapadnom uglu parka nalazi se najbolje očuvana kaptolska kula tzv. Prišlinova kula. Ona je pripadala kuriji na Kaptolu broj 15. Od Prišlinove kule, sjeverni kaptolski zid proteže se sve do ulice Kaptol.
Mallinov park u Zagrebu
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 04. 03. 1960.
Površina: 1.69 ha
Broj registra: 46
Mallinov park se nalazi na sjevernom predjelu grada Zagreba, na Ksaveru. Perivoj se počinje osnivati nakon 1861. g., kada je ljetnikovac kojeg su sagradili isusovci prešao u vlasništvo obitelji Mallin. Nakon što je kurija dodijeljena Poglavarstvu časnih sestara, perivoj postaje gradskim i javnim parkom. Na rubu perivoja nalazi se šumarak, u centralnom dijelu travnjak, a sekvoje su izdvojene i istaknute. Park je vrlo vrijedan zbog zbirke egzotičnih četinjača, a najveću vrijednost predstavljaju dva stabla sekvoja ili golemog mamutovca (Sequoiadendron giganteum), koje spadaju među najstarije u Europi. Danas ovaj perivoj predstavlja jedan od najljepših parkova u sjevernom dijelu grada Zagreba, sa najvrednijom i najljepšom zbirkom sekvoja u gradu Zagrebu, pa i znatno šire. 42
Perivoj srpanjskih žrtava u Zagrebu
Broj registra: 429
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Podkategorija zaštite: Park
Datum proglašenja: 29.11.2000
Površina: 2,10
Perivoj srpanjskih žrtava nalazi se na istočnoj strani Jurjevske ulice. Park se formira u razdoblju od 1908. do 1910. g. prenamjenom nekadašnjeg Jurjevskog groblja koje gubi svoju funkciju osnutkom Mirogoja. Prije se perivoj zvao Jurjevsko šetalište. Pri oblikovanju perivoja zadržana je postojeća konfiguracija groblja koje se longitudinalno protezalo uz Jurjevsku ulicu, u orijentaciji sjever-jug. Široki put presijecao ga je u dvije polovice, od kojih se jedna spušta obronkom brijega, dok je druga u ravnini s ulicom. Groblje je obilovalo vegetacijom, a naročito je dominantna crnogorica i zimzelene listače. Zasluge za preoblikovanje groblja u perivoj pripadaju arhitektu S. Podhorskom, dok je današnji izgled rezultat projekta arhitekta Z. Frolicha. 2000. godine. Danas se perivoj ističe pejzažnom koncepcijom, slobodne longitudinalne forme, bez elemenata geometrijske pravilnosti te se u njemu nalazi mnoštvo kvalitetnog i vitalnog dendrološkog materijala visoke estetske vrijednosti.
Park uz dvorac Junković u Zagrebu
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 16. 11. 1971.
Površina: 2,5 ha
Broj registra: 276
Park uz dvorac Junković se u povijesnim dokumentima spominje od sredine 16. stoljeća. Prvotno je posjed bio u vlasništvu obitelji Vojković, Rauch i Sermage, a 1825. g. kupila ga je obitelj Junković. U sklopu dvorca s pripadajućim parkom nalaze se gospodarski objekti, mlin-vodenica, majur, vrt i voćnjak. Smješten je na sjeverozapadu Zagreba, u naselju Gornji Stenjevec. Park je okružen obiteljskim kućama, cestama i okolnim zelenilom. Ima status zaštićenog kulturnog dobra te pripada spomenicima parkovne arhitekture. U njemu se ističe azijska platana (Platanus orientalis L.), starosti oko 500 godina, čiji opseg iznosi 6,50 metara dok je promjer 2,10 metara.
Ovu vrstu karakteriziraju naizmjenični i duboko urezani listovi te sitni plodovi (suhi oraščići), a porijeklom dolazi s područja između Balkana i Irana. Osim navedene platane, u parku su još zastupljene sljedeće drvenaste biljke: obična breza, lipa, smreka, bor, katalpa i druge.
Vrt zgrade u Zagrebu, Prilaz Gjure Deželića 14
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 12.03.1998.
Površina: 0.01 ha
Broj registra: 406- 881
Smješten je u centru Zagreba, u Prilazu Gjure Deželića 14. Od Trga bana Josipa Jelačića udaljen je ok 800 m. zračne udaljenosti. Vrt je okružen stambenim zgradama, a nalazi se u području mješovite namjene. Vrt se odlikuje velikim brojem biljnih vrsta – čak 69, a s manjim izmjenama zadržao se u izvornom stanju sve do danas. Četverokutnog je oblika, a njegov centralni dio čini trokutasta površina uređena kao kamenjar, zasađen mnoštvom vrsta pokrivača tla, cvjetnih trajnica te cvatućeg, listopadnog i zimzelenog grmlja manje visine kao i patuljaste crnogorice.
Park u Jurjevskoj ulici 27
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 13.09.1948.
Površina: 0,86 ha
Broj registra 7
Vila u Jurjevskoj ulici 27 sagrađena je 1881. te je jedan od najreprezentativnijih ladanjskih primjera zagrebačkog historicizma, a sami park spada među značajnije objekte stare vrtne arhitekture u Zagrebu. Smješten je u centru Zagreba, na Gornjem Gradu. Ovdje se nalazi i stablo golemog mamutovca (Sequioadendron giganteum).
Park u u Jurjevskoj ulici 30
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 13.10.1970.
Površina: 0.15 ha
Broj registra: 256
Vrt je nastao dvadesetih godina 19. st. i glasio za jednog od najljepših i najvećih građanskih vrtova. Oblikovan je u slobodnom engleskom stilu sa soliterima dekorativnih stablašica i grmlja te njihovim slobodno formiranim skupinama. Romantičarski ugođaj bio je naglašen umjetnim jezercem obzidanim prirodnim kamenom te nizom odmorišta s vidikovcima, od kojih je jedan imao okrugli kameni stol. Vidikovac uređen na najvišoj točki prirodnog brijega obilježavao je kružni pošljunčani prostor s klupama za odmor, okruženima s dvanaest visokih jablana. Iz vrta se pružaju vizure na katedralu i Kaptol pa sve do Save. U vrtu u Jurjevskoj ulici 30 nalazi se primjerak vrste golemog mamutovca (Sequoiadendron giganteum).
Leustekov park
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Podkategorija zaštite: Park
Datum proglašenja: 16.03.1963
Površina: 0.50 ha
Broj registra: 76
Ovaj park zaštićen je 1963. godine kao spomenik parkovne arhitekture – gradski park. Početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća A. Leustek sagradio je obiteljsku kuću u tadašnjim šestinskim mlinovima uz potok Kraljevac. Kasnije je park njegovala i proširila njegova kćerka Planinka Leustek, dajući mu sve više obilježje arboretuma, pa je to danas jedan od parkova u kojemu je zastupan veći broj, pretežito dekorativnih, autohtonih i alohtonih vrsta drveća i grmlja (crnogorice i bjelogorice). U perivoju, po ljepoti i dimenzijama osobito su značajne skupine obične i bodljikave smreke i američke duglazije te pojedinačna stabla magnolije, japanske trešnje i breze. Osim spomenutih vrsta tu su još tisa, lovor višnja, ananas, forzicija, jorgovan i dr., a u parku postoji i kamenjar.
Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 14.05.1971
Površina: 4.70 ha
Broj registra: 271
Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu krenuo je u izgradnju 1890. godine. Tada je izgrađena vrtlarska kuća, danas zgrada ravnateljstva, dok je Vrt omeđen drvenom ogradom koja je kasnije zamijenjena željeznom. Prvi zemljani radovi započeli su 1891., a prva sadnja 1892. godine. Vrt je oblikovan u tzv. engleskom krajobraznom stilu kojeg karakteriziraju slobodne skupine drveća i krivudave staze. Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značenja za grad Zagreb, Botanički vrt PMF-a je 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik parkovne arhitekture).
Botanički vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Datum proglašenja: 11.09.1969.
Broj registra: 228
Površina: 2.49 ha
http://www.pharma.unizg.hr/hr/ustroj/farmaceutski-botanicki-vrt/
Farmaceutski botanički vrt “Fran Kušan” osnovan je 1946. godine u podsljemenskoj zoni Zagreba, na mjestu nekadašnjih vinograda i voćnjaka. Ovaj vrt jedan je od malobrojnih europskih botaničkih vrtova specijaliziranih za uzgoj ljekovitih i otrovnih biljnih vrsta. Stoga je u početku nosio naziv “Botanički vrt ljekovitog i otrovnog bilja”. S obzirom da se spomenuti vrt s vremenom razvio u prepoznatljivi obrazovni i svojevrsni kulturni objekt, Republički zavod za zaštitu prirode SRH ga 1969. godine stavlja pod posebnu zaštitu kao “Spomenik prirode (spomenik vrtne arhitekture – botanički vrt)”. Tako je on zbog vrijednog vrtno – arhitektonskog rješenja i specifičnog biljnog fonda upisan u posebni registar zaštićenih objekata.
Stablo obalnog mamutovca
Kategorija zaštite: Spomenik parkovne arhitekture
Podkategorija zaštite: Pojedinačno stablo
Datum proglašenja: 1988
Broj registra: 880
Obalni mamutovac (Sequoia sempervirens) unesen je u Europu 1840. godine. Obično se uzgaja u parkovima i nasadima na toplijim položajima, gdje je utjecaj morske ili oceanske klime. Obalni mamutovac u Zagrebu koji raste na predjelu Tuškanca, osobito je interesantan za proučavanje aklimatizacije ove vrste koja se prilagodila uvjetima podneblja i staništa naših ekoloških prilika zagrebačkog područja. Na ovoj lokaciji nalazi se odnosno Vila Ilić, koja je sagrađena 1918. godine u secesijskom stilu te je vrhunsko ostvarenje hrvatske arhitekture i nalazi se pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture RH.