Rješenja su u prirodi! 22. 5. – Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u RH

Znate li da je danas Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj?

Ovogodišnji slogan Međunarodnog dana bioraznolikosti je Rješenja su u prirodi

Znak ovogodišnjeg dana je slagalica koja simbolizira četiri stvari važne za očuvanje bioraznolikosti.

• Znanost i znanje
• Očuvanje bioraznolikost
• Zdravlje, hrana i bioraznolikost
• Ljudi, kultura i bioraznolikost

https://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/strategy/index_en.ht

Zašto nam je bioraznolikost važna?

Bioraznolikost je sveukupnost svih živih bića i živih sustava na Zemlji. To se odnosi na biljke, životinje, gljive, alge, mikroorganizme, čak i viruse, kao i na brojne ekološke sustave našeg planeta.

Zato što su zdravi i stabilni ekosustavi osnovni preduvjet očuvanja zdravlja i blagostanja ljudi.

Postoji li bioraznolikost i u gradovima?

Kada se nađemo u divljim predjelima gdje je utjecaj čovjeka neprimjetan svi postajemo svjesni prirode i bogatstva vrsta oko nas. Ali, što je s gradovima? Postoji li priroda u gradovima i koliko nam je ona značajna?

Kratak odgovor bio bi – postoji, značajna nam je i naša je odgovornost da je štititmo te koristimo na održivi način.

Činjenica je da po prvi puta u povijesti čovječanstva većina ljudi živi u gradovima. Upravo zato, urbana bioraznolikost izuzetno je značajna za povezivanje više od polovine svjetskog stanovništva s prirodnim okolišem. Imati prirodu u gradu dio je prava ljudi koji u njemu žive. Mnogi od njih ne mogu si priuštiti, ili barem ne dovoljno često, da odu iz grada kako bi je doživjeli.  Možemo li uistinu biti u dodiru s prirodom ako je naše jedino takvo iskustvo godišnji posjet nekom zaštićenom području i to najčešće usput dok idemo na godišnji odmor?

Stavovi ljudi prema bioraznolikosti značajno su utjecani okolišem i divljim vrstama u njemu tamo gdje žive, a kao što je već spomenuto, za sve veći broj ljudi kontakt s bioraznolikošću događa se samo u urbanim područjima. Zaštićena područja u blizini ili u samim gradovima mjesta su gdje je potrebno povećati mogućnost da njegovi stanovnici budu u kontaktu s prirodom i da iskoriste prednosti koje ona nudi. A te prednosti bile bi mogućnosti rekreacije, poboljšanje zdravlja, edukacija, korištenje usluga ekosustava te naravno sama zaštita prirodne i kulturne baštine.

U Zagrebu danas živi gotovo četvrtina stanovništva Hrvatske i zaštićena područja i područja ekološke mreže u njemu i njegovu okruženju izuzetno su značajna za njegove stanovnike.

Što svatko od nas može učiniti?

Kvaliteta našeg života ovisi izravno o stanju okoliša i prirode. Zato svatko treba i može doprinijeti da priroda oko nas bude zdravija i stabilnija te time otpornija na promjene.

Ima puno stvari koje svatko od nas može napraviti da poboljša stanje prirode, a može započeti u svom okruženju, mjestu u kojemu živi!

Što mi činimo za zaštitu bioraznolikosti?

Kako bismo očuvali prirodu u Gradu Zagrebu provodimo brojne aktivnosti kao što su istraživanja sastavnica prirode, nadzor i redovito praćenje stanja prirode (monitoring), izrada planskih dokumenata koji uključuju i valorizaciju kao i održivo upravljanje prirodnom baštinom te provodimo projekt Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) sufinanciranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj koji sveobuhvatno razmatra upravljanje i održivo korištenje prirodne baštine Grada Zagreba.

Radovi u sjevernom dijelu parka Maksimir

U sjevernom dijelu parka Maksimir trenutno se izvode radovi obnove šuma na malim površinama prema projektu Šumarskog fakulteta i rješenju Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Površine obuhvaćene ovim zahvatom nastale su uslijed vjetroloma, koji su zadnjih godina učestali, kako u Maksimiru tako i diljem Hrvatske. Radovi se izvode na četiri prostorno odvojene plohe ukupne površine od 1,73 ha, a obuhvaćaju uklanjanje stabala i korovske vegetacije, koja ometa razvoj buduće mlade šume. Isto tako, na površinama na kojima nema dovoljno prirodnog pomlatka, do sada je posađeno 1800 komada mladih stabala hrasta. Radove izvode Hrvatske šume, RJ Hortikultura.

Započelo natjecanje Europsko stablo 2020. godine – podržite hrvatskog predstavnika – zaljubljenog ginka iz Daruvara

Poštovani,

Natjecanje Europsko stablo 2020. godine započelo je 01. veljače 2020. godine i trajati će do 29. veljače 2020. godine.

Između šesnaest kandidata za ovogodišnje natjecanje Europsko stablo 2020. godine Republiku Hrvatsku predstavljati će Ginko iz Daruvara (Ginkgo biloba L.), pobjednik nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo 2019. godine, kojega je kandidirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije – nacionalni koordinator natjecanja. Riječ je o najstarijoj vrsti drveća na Zemlji, koja postoji više od 200 milijuna godina. Drvo ginka u Daruvaru najveće je i najstarije u Hrvatskoj te ujedno drugo najstarije u Europi. Muški primjerak Ginkga bilobe Daruvarci nazivaju Adam. Adam svojom raskošnom krošnjom i opsegom debla većim od sedam metara uživa zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji spomenika parkovne arhitekture – pojedinačno stablo. U njegovoj sjeni raste i ženski primjerak stabla ginka po imenu Eva. Zahvaljujući njihovoj zajedničkoj povijesti, nastala je priča o zaljubljenom ginku.

Glasovati se može za dva stabla favorita s jedne e-mail adrese do 29. veljače 2020. godine u 00:00 sati. U razdoblju od 23. do 29. veljače rezultati glasovanja u natjecanju postati će tajni. Pobjednik natjecanja biti će objavljen u Bruxellesu 17. ožujka 2020. godine na svečanoj ceremoniji u povodu obilježavanja desete godišnjice od početka natjecanja.

Međunarodno natjecanje Europsko stablo godine po prvi put održano je 2011. godine. Nastalo je sa svrhom da se istakne značenje starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini koja zaslužuju našu brigu i njegu, a inspirirano je popularnim festivalom Stabla godine koji se godinama unatrag organizira u Češkoj Republci. Riječ je o natjecanju koje se za razliku od drugih natjecanja ne usmjerava na ljepotu, veličinu ili dob stabla, nego na priču o samim stablima i njihovoj prošlosti te povezanosti s ljudima. Traže se stabla koja su postala dio šire zajednice i stabla koja su ukorijenjena u život i rad ljudi.

Cilj natjecanja je promocija bioraznolikosti i prirodnih bogatstava diljem Europske unije. Međutim, natjecanje nastoji promicati pojedinačna stabla i njihove priče kao prirodne spomenike na isti način na koji UNESCO promiče svjetsku baštinu.

Organizatori natjecanja su Environmental Partnership Association, the European Landowners Organisation i TeraPark u suradnji s Europskom unijom, a za sve je mjerodavan povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.

Iz godine u godinu broj sudionika na natjecanju raste. Do 2017. godine u projektu je sudjelovalo sedamnaest europskih zemalja, a 2017. priključila se i Republika Hrvatska kada je prihvaćena kandidatura Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije za nacionalnog koordinatora natjecanja. Javna ustanova ujedno je postala organizator nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo godine. Partneri Javne ustanove u provedbi predmetnog natjecanja su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatsko agrometeorološko društvo. U okviru nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo godine bira se stablo s najviše glasova koje će Republiku Hrvatsku predstavljati u finalu natjecanja Europsko stablo godine. Predstavnici Republike Hrvatske na natjecanjima za Europsko stablo godine 2018. i 2019. godine bili su spomenik parkovne arhitekture – Platana na trgu u Trstenom (Platanus orientalis L.) i spomenik prirode – Gupčeva lipa (Tilia plathyphyllos Scop.).

Ovim putem pozivamo Vas da glasate za Zaljubljenog ginka i svojim glasom podržite Republiku Hrvatsku u natjecanju Europsko stablo 2020. godine

Ružičnjak podno Vidikovca: postavljanje novog sustava za navodnjavanje kap po kap, zamjena sadnica ruža novom sortom

Ova površina nije postojala na prvotnim planovima parka Maksimir te je interpolirana u prostor pred kraj 80- tih godina prošlog stoljeća (1987 god.). Cijela površina zauzima oko 238m2 te je formirana u obliku trokuta – kifle.
Obnovom i novim sadnicama ruža, ovog bitnog dijela ukrasnog trokuta podno Vidikovca nastoji se vratiti dio nekadašnje krajobrazne vrijednosti u perivoju Maksimir. U projektu oblikovanja najviše su se koristili podaci iz vremena nastanka perivoja kao i studija Povijesna matrica perivoja Maksimir koju je izdao tadašnji regionalni zavod za zaštitu spomenika 1989. Također, korišteni su podaci iz albuma Park Jurjaves te brojni novinski članci. Osim povijesne analize obavljena je analiza postojećeg stanja.

Teren je smješten u centralnom dijelu na mjestu račvanja glavnih staza u parku s visinskom razlikom + 10%. Cijela parcela je izložena jačoj insolaciji.

Krajobrazni projekt uređenja Ružičnjaka podno Vidikovac u skladu s arhitekturom prostora, arhivskom građom, povijesnom matricom, klimatskim prilikama, uvjetima insolacije.
Sve u skladu s pravilima struke.

Krajobrazno uređenje temelji se na očuvanju evidentnih oblikovnih vrijednosti sa stilskim obilježjima prirodnog, engleskog pejzažnog oblikovanja perivoja kojeg karakterizira razigranost linija bez strogih formi i oštrih naglašenih rubova.

Posebno je izražen naglasak na romantičarskom ugođaju koji sa posebno ističe upotrebom ruža.

Veoma je važna komponenta boja gredice koja je cvjetna dekoracija tijekom cijele vegetacijske sezone.
Tijekom sezone uočavaju se promjene na dekorativnom bilju, izmjenjuju se: cvatnja, promjena boje lišća, te raznovrsnost izgleda predloženih ukrasnih biljnih vrsta.

Ovakav koncept uređenja prostora svojim oblikovanjem ne zatvara vizure, već čini ugodan prijelaz prema naglascima okolnog prostora: Vidikovac, Kameno sjedalo.
Ova gredica svojim bogatim koloritom i promjenjivosti skreće poglede s jednog detalja na drugi i čini ugodnu sliku sa raznih točaka u prostoru.

Prije izmjene sadnica izvršeno je postavljanje novog, suvremenijeg sustava navodnjavanja kap po kap sa mogućnošću dodavanja optimalne količine vode i hranjiva ovisno o vegetacijskoj sezoni.

POKRIVAČICE TLA
Uvedeni su 80-ih godina 20. stoljeća.
Te puzeće ruže cvatu višekratno i imaju dobru otpornost na bolesti. Koriste se za prekrivanje padina, za sadnju između viših grmova ili kao cvjetne gredice. Kroz par godina toliko se rašire da sprječavaju rast bilo trave, bilo korova.
Rezidba je skoro nepotrebna osim šišanja ako prelaze preko predviđene površine.

OPIS SORTE THE FAIRY

Registrirani naziv: The Fairy
Originalni trgovački naziv vrste: The Fairy
Trgovački naziv: POKRIVAČI TLA
Cvijet
Broj latica: 17-25
Popuna cvjetova: puni cvijet
Miris: bez mirisna ruža
Održavanje: Sa umjerenim održavanjem druga cvatnja preporuča se redovita prihrana folijarna ili u tlo
Mjere cvijeta: S (1-4cm)
Cvjetanje: buket
Oblik cvijeta: pompon
Boja cvijeta: blijedo roza
Boja: ružičasta
Saditi /m2: 3-4/m2
Širina: 100-140 cm
Visina: 50-90 cm
Habitus: Niskog stasa, rastvorena razgranata ruža. Postepeno i u grupama cvjetaju , dekorativna, čine tepih od ruža.
Rukovanje radi trna ruže: trnovita
Otpornost na zimu : -18°C

Radovi na Ružičnjaku podno Vidikovca nisu još privedeni kraju, biti će kad dozvole vremenske prilike.

Advent u parku Maksimir

Radost došašća za cijelu obitelj:
U nedjelju se otvara najšarenije adventsko mjesto u Zagrebu – dođite na Advent u park Maksimir!

Advent u parku Maksimir, projekt Turističke zajednice grada Zagreba i Javne ustanove – Maksimir, donosi ove godine niz novosti! Adventsko raspoloženje, koje je prošle godine oduševilo i male i velike – i ove se godine vraća u prekrasni maksimirski perivoj, s još zanimljivijim programom za cijelu obitelj!

Svečano otvorenje održat će se 1. prosinca u 17 sati, uz poseban nastup super-talentirane zvijezde Gabrijele Braičić, kao i Gudačkog orkestra Glazbene škole Zlatka Grgoševića, pod mentorstvom profesora Lovre Kovačevića. Talentirani mladi glazbenici, u duhu Orašara – teme ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu, izvest će najljepše glazbene brojeve iz baleta Petra Iljiča Čajkovskog.

Posebna novost ovogodišnjeg Adventa u parku Maksimir je koturalište od preko 400 kvadrata, na kojem će i mali i veliki moći uživati u zabavnoj rekreaciji! U parku Maksimir će se moći iznajmiti disco ili inline koturaljke, a vjerujemo kako će ove zime ova, inače mnogima omiljena ljetna aktivnost, zaživjeti u punom adventskom sjaju!

Advent u parku Maksimir omogućuje djeci da uživaju u radionicama u grijanim paviljonima, sa zanimljivim edukativnim programima za sve uzraste. Uz paviljone, zanimljiv edukativni i zabavni program održavat će se svaki dan i na pozornici Adventa u parku Maksimir – organizirane su dječje predstave (radnim danom u 17 sati, vikendima u 11 sati) a svaki dan slijede i koncerti (svakoga dana od 18 do 20 sata).
Besplatne radionice za djecu održavat će se svakoga radnoga dana od 16 do 21 sat, a subotom i nedjeljom od 10 do 21 sat.

Maksimir će ove godine još više zablistati, jer će se urediti i šetnice prema Vidikovcu i Zoološkom vrtu, a tu je i proširena gourmet ponuda i zabavni sadržaji za posjetitelje na Vidikovcu! Posebna atrakcija za posjetitelje biti će i božićno stablo smješteno na plutajućem pontonu na Prvom maksimirskom jezeru.

Javna ustanova Maksimir za najmlađe posjetitelje pripremila je zanimljivi dječji obilazak parka koji uključuje brojne priče i legende koje niti odrasli ne znaju i čitanje dječje priče Maksimirska svakidašnjica, a odraslima koji žele samostalno prošetati parkom i saznati nešto više o njemu, dostupan je interaktivni vodič za pametne mobitele: Smart guide Maksimir, koji će se ovom prilikom po prvi puta promovirati.

Advent u parku Maksimir savršen je odabir za sve one koji žele doživjeti drugačiji advent – uz osigurane animacije za djecu, roditelji se mogu opustiti uz glazbu i domaće delicije! Na najmlađe se mislilo i u kreiranju ponude adventskih jela, tako da svaka kućica ima i posebno oblikovanu ponudu za djecu!

Advent u Maksimiru bit će otvoren do 8. siječnja, od ponedjeljka do četvrtka od 12 do 22 sata, petkom od 12 do 23 sata, a subotom i nedjeljom od 10 do 23 sata. Za posjetitelje koji do parka dolaze osobnim automobilima, veliki parking nalazi se uz Dinamov stadion.

Vidimo se na Adventu u Maksimiru!

AdventMaksimir_pozornica program 23.12.-29.12.

KlaraOrasar paviljon_program 23.12.-29.12.

program na pozornici 30.11.-3.12. Orasar paviljon program 30.11.-3.12.

Otvorenje sustava za brojenje posjetitelja

Dana 20. rujna 2019. u parku Maksimir obilježili smo službeno otvorenje sustava za brojenje posjetitelja, koji je rezultat Projekta „Gradski prozori u prirodu-Modernizacija ll“, sufinanciranog sredstvima Europske unije. Na ulaze u park Maksimir postavljeno je deset, dok je na značajnom krajobrazu Savica postavljeno pet brojača posjetitelja. Brojači posjetitelja omogućiti će kvalitetnije upravljanje prostorom, te će se na temelju procjena brojača moći izraditi planovi i programi za upravljanje prostorom.

Koordinacijski sastanak ITU gradova

Danas 14. listopada održala se prezentacija projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture – modernizacija 2

Obilaskom Zoološkog vrta i parka Maksimir na licu mjesta prezentirali su se budući planirani radovi. Izgradnjom i obnovom 12 infrastrukturnih objekata, projektom se unapređuje i stvara nova atraktivna posjetiteljska infrastruktura, čime se doprinosi razvoju suvremene i integrirane turističke ponude Zagreba. Urbana bioraznolikost ključna je za povezivanje ljudi i prirode i uspješan je obrazovni alat koji kod velikog broja ljudi budi osjećaj odgovornosti o potrebi zaštite prirode. Tome će pripomoći pet novih tematskih programa koji uključuju 18 edukativnih programa i 16 novo razvijenih interpretacijskih sadržaja. S ciljem osiguranja što veće inkluzivnosti među posjetiteljima, 11 edukativnih programa i većina interpretacijskih sadržaja biti će prilagođeni osobama sa senzornim oštećenjima.

Korisnik projekta: Grad Zagreb
Partneri na projektu: Javna ustanova – Maksimir, Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i Udruga Vjetar u leđa
Suradnik na projektu: Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba
Razdoblje provedbe projekta: 01.10.2018. – 31.12.2021. godine
Ukupna vrijednost projekta: 34.916.730,32 kn
Izvori financiranja: Europska unija u iznosu 13.982.357,30 kn i proračun Grada Zagreba
Upravljačko tijelo: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU)
Posredničko tijelo razine 2: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU)
Svrha projekta: Projektnim aktivnostima predviđena je uspostava posjetiteljske infrastrukture i programskih aktivnosti na području spomenika parkovne arhitekture park Maksimir i značajnom krajobrazu Savica

Trčimo s Gobi

Naučimo što je to neraskidiva veza čovjeka i psa od autora bestselera “U potrazi za Gobi”, ultramaratonca Dion Leonard Ultra Runner koji je prošao tisuće kilometara kako bi pronašao psića koji mu je osvojio srce, i potrčimo za pse iz Dumovca!
Pridružite nam se 19.10. na dobrotvornoj utrci od pet kilometara, prošećite ili protrčite kroz park Maksimir, najljepši zagrebački park i pomozite psima lutalicama da kao i Gobi pronađu svoj zauvijek dom.
Sva prikupljena sredstva putem kotizacija za sudjelovanje u utrci donirat će se Skloništu za nezbrinute životinje grada Zagreba – Azil Dumovec.
Prijave za utrku moguće su putem online prijavnice i uplate kotizacije unaprijed (https://bit.ly/2VoZM7S) ili na licu mjesta.

Napomena za sve posjetitelje koji će događanje posjetiti  sa svojim  kućnim ljubimcima:

Na području parka Maksimir zabranjeno je slobodno kretanje pasa. Stoga, molimo sve posjetitelje, s obzirom da se nalaze u spomeniku parkovne arhitekture park Maksimir, da svoje kućne ljubimce drže na povodcima, a opasne pasmine i s brnjicom. Posjetitelji koji dovode pse u Park dužni su sa sobom nositi pribor za čišćenje (lopatice, metlice i vrećice) sukladno odredbama o komunalnom redu, a vlasnici pasa su dužni odmah ukloniti izmet i odložiti ga na za to prikladnom mjestu.

Ova odredba se ne odnosi na pse vodiče pratitelje osoba s invaliditetom.

Prijatelji projekta: Argeta junior, Azil Dumovec, Bauerfeind Hrvatska, Canicross Croatia, Hoću knjigu, Javna ustanova Maksimir, Koncept izdavaštvo, Naturel, Run Croatia, Studena. Prirodno Ja, ZOO CITY
Medijski pokrovitelji: Čitaj knjigu, Femina.hr, Grazia Hrvatska, Index.hr, Magazin Sensa, Men’s Health, SHE.HR, Story.hr, Total Croatia News, zadovoljna.hr, Zagreb Online, Žena.hr

Zagreb dobiva prozore u prirodu

Zagreb dobiva prozore u prirodu

Projektom Gradski prozori u prirodu uređuju se Prvo i Drugo maksimirsko jezero, rade se poučna šetnica te centri za proučavanje životinjskog svijeta, razvijaju se edukativni sadržaji te obogaćuje ugostiteljska i turistička ponuda Parka Maksimir

Zagreb, 4. ožujka 2019. – Park Maksimir razvija se u jedinstveno mjesto zaštite urbane bioraznolikosti i edukacije građana o važnosti očuvanja prirode. Ovim projektom unaprjeđuje se upravljanje prirodom te razvija turistička ponuda Zagreba
U Parku Maksimir do kraja 2021. godine izgradit će se ili obnoviti čak dvanaest infrastrukturnih objekata. Kreće se u uređenje Prvog i Drugog maksimirskog jezera te pristaništa za čamce, radi se poučna šetnica, napravit će se Centar za istraživanje urbane bioraznolikosti, Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske, Bioforenzični laboratorij te prikaz vodenih staništa. U Drugom maksimirskom jezeru revitalizirat će se populacija riba te izgraditi bioremedijacijski otočić koji pomaže prirodnom pročišćavanju vode. Uredit će se hortikultura Parka Maksimir, postavit će se parkovna i urbana oprema, info kiosci te oni prodajno-ugostiteljski.
Najvidljiviji je to dio projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II). U sklopu njega razvija se i niz edukativnih programa te interpretacijskih sadržaja. Projekt, sufinanciran sredstvima Europske unije, vrijedan je gotovo 35 milijun kuna.
„Zaštita bioraznolikosti u velikim gradovima kroz očuvanje, revitalizaciju i stvaranje mreže raznolikih staništa od velike je važnosti za zaštitu prirode i poboljšanje kvalitete života građana Zagreba“, kazao je Luka Čuljak, ravnatelj Javne ustanove Maksimir.
Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić istaknuo je vrijednost projekta za inkluziju osoba s invaliditetom. Naime, čak jedanaest edukativnih programa i većina interpretacijskih sadržaja Gradskih prozora u prirodu bit će prilagođena osobama sa senzornim oštećenjima. Nabavit će se i vozilo za osobe s invaliditetom.
„Vrijednost i snaga prirode u gradu su neprocjenjive. Projektom ćemo osigurati njezino očuvanje, unapređenje te održivo korištenje za sadašnje i buduće generacije građana i posjetitelja našeg Grada”, istaknula je Biljana Janev Hutinec, voditeljica istraživanja i razvoja Javne ustanove Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba.
Urbana bioraznolikost ključna je za povezivanje ljudi s prirodom. Naime, procjenjuje se da će do 2050. godine 80 posto stanovništva na Zemlji živjeti u gradovima. Urbana bioraznolikost omogućuje da velik broj ljudi o prirodi i njezinoj zaštiti uči u svojoj neposrednoj blizini.
„Park Maksimir i Zoološki vrt grada Zagreba smješteni su u samom srcu grada što ih dodatno obvezuje da ljubav prema prirodi i važnost njezine zaštite prenose na nove naraštaje. Imati prirodu kao dio grada velika je povlastica, ali i odgovornost. O prirodi se trebamo brinuti. To činimo putem velikih projekata poput modernizacija, ali i sustavnim radom koji, među ostalim, uključuje mnogobrojne edukativne sadržaje za posjetitelje. Zahvaljujući tome iz godine u godinu bilježimo rast posjećenosti. Kad je započela Modernizacija – Prva faza 2015. godine, Vrt je imao 283 tisuće posjetitelja, a prošle godine preko 428 tisuća“, kazao je Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba. Pojasnio je kako će neki objekti koji nastaju unutar Modernizacije II, biti izgrađeni u Vrtu. Među njima je Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske u sklopu kojega je nastamba za medvjede.
Jurica Ambrožić, voditelj projekta, istaknuo je kako su ulaganja u očuvanje prirode i razvoj zelene infrastrukture potvrda brige grada, među ostalim, i za njegove stanovnike.
Park Maksimir godišnje ima oko 1,3 milijuna posjeta. Čak 30 posto posjetitelja u park dolazi nekoliko puta tjedno na rekreaciju. Prostorom tako dominiraju rekreativni sadržaji, a bogata prirodna baština do sada nije bila dovoljno vrednovana.
„Gradski prozori u prirodu projekt je koji će revitalizirati prirodnu baštinu parka. Njime će se omogućiti ne samo da Park bude u službi promicanja zaštite prirode, nego i da postane važno mjesto razmjene iskustava lokalnih, nacionalnih, ali i europskih stručnjaka“, kazala je Davorka Maljković, zamjenica ravnatelja i voditeljica istraživanja i razvoja u Ustanovi Zoološki vrt grada Zagreba.
Projektom se će se otvoriti desetak novih radnih mjesta.
Ukupna vrijednost projekta je 34.916.730,32 kn. Od tog iznosa, ukupno je prihvatljivih troškova projekta 22.889.601,52 kuna, od čega bespovratna sredstva Europske unije iznose 13.982.357,30 kuna, tj. 61,09 posto.
Korisnik sredstava i nositelj projekta je Grad Zagreb, a partneri na projektu su Javna ustanova Maksimir, udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir i udruga Vjetar u leđa. Suradnik na projektu je Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.
Provedba projekta počela je 1. listopada 2018., a očekivani završetak aktivnosti je 31. prosinca 2021.
28. rujna 2018. potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda EU-a u sklopu programa 2014.-2020., KK.06.1.2.02.24 „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ između Grada Zagreba, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje.

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa
Promicanje održivog razvoja prirodne baštine.

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Grada Zagreba.

Zagreb-dobiva-prozore-u-prirodu

Letak_gradski_prozor_u_prirodu

Gradski prozori u prirodu (Modernizacija II)

Zaštita bioraznolikosti u velikim gradovima, ocuvanjem, revitalizacijom i stvaranjem mreže raznolikih staništa, od velikog je znacaja za zaštitu prirode i poboljšanje kvalitete života gradskog stanovništva. Ovim projektom se stvaraju preduvjeti uspostavljanja proaktivne i multifunkcionalne mreže zelene infrastrukture kojom se razvija i unapreduje sustav održivog upravljanja prirodom Zagreba.

Izgradnjom i obnovom 12 infrastrukturnih objekata, projektom se unapreduje i stvara nova atraktivna posjetiteljska infrastruktura, cime se doprinosi razvoju suvremene i integrirane turisticke ponude Zagreba.

Urbana bioraznolikost kljucna je za povezivanje ljudi i prirode i uspješan je obrazovni alat koji kod velikog broja ljudi budi osjecaj odgovornosti o potrebi zaštite prirode. Tome ce pripomoci pet novih tematskih programa koji ukljucuju 18 edukativnih programa i 16 novo razvijenih interpretacijskih sadržaja. S ciljem osiguranja što vece inkluzivnosti medu posjetiteljima, 11 edukativnih programa i vecina interpretacijskih sadržaja biti ce prilagodeni osobama sa senzornim oštecenjima.

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine.

Sadržaj ove objave iskljuciva je odgovornost Grada Zagreba.