Kako smo proveli 2. dioničku radionicu u sklopu projekta Izrada Plana upravljanja značajnim krajobrazom Savica

Javna ustanova – Maksimir prošle je godine pokrenula proces izrade Plana upravljanja značajnog krajobraza Savica, u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu.

Održana je 2. dionička radionica, u srijedu 07.07.2021. i to na samom lokalitetu s ciljem osiguravanja uspostave suradnje, zajedničkog pronalaženja najboljih rješenja te koordinacije aktivnosti na očuvanju prirodnih vrijednosti tog područja.

Istraživanje u tijeku – izlov strane invazivne vrste crvenouhe kornjače

U sklopu projekta „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ ubrzo počinju radovi na uređenju Prvog i Drugog jezera u parku Maksimir.

Javna ustanova – Maksimir već neko vrijeme provodi intenzivan izlov strane invazivne vrste crvenouhe kornjače (Trachemys scripta) iz Prvog i Drugog jezera s ciljem uklanjanja ove vrste iz prirode.

Početak provedbe projekta „Gradski prozori u prirodu – Modernizacija II“

Uklanjanje invazivnih stranih vrsta na području značajnog krajobraza Savica

Javna ustanova Maksimir, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba i Savez izviđača Hrvatske započinju s provedbom projekta „Gradski prozori u prirodu – Modernizacija II“.

Prva projektna aktivnost održat će se ovu subotu, 26. lipnja na području značajnog krajobraza Savica (jezera Savica), a u sklopu aktivnosti održat će se informativna radionica uklanjanja invazivnih stranih vrsta na tom području. Lokacija se nalazi uz Miševečku ulicu prije objekta Športsko ribolovnog društva Pešćenica.

Predviđeno trajanje aktivnosti u subotu, 26. lipnja je od jutarnjih do popodnevnih sati. Na aktivnosti će sudjelovati volonteri Saveza izviđača Hrvatske uz stručnu podršku stručnjaka iz Javne ustanove Maksimir i Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.

Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i potpisanog Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje projekta, Gradu Zagrebu, korisniku sredstava i nositelju projekta, odobreno je sufinanciranje projekta „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Provoditelji aktivnosti su Savez izviđača Hrvatske i tvrtka Scout shop d.o.o.

Cilj ovih aktivnosti je naglasiti nužnost implementiranja europskog i nacionalnog zakonodavstva vezanog uz invazivne vrste koje predstavljaju sve veći problem svojim širenjem i potiskivanjem autohtonih vrsta iz staništa te ispitati najbolje metode uklanjanja invazivnih vrsti u zaštićenim područjima Grada Zagreba. Organizatori će u događanja uključiti građane, prvenstveno mlade, kroz održavanje 4 radionice s ciljem promicanja ideja zaštite prirode. Osim radova, aktivnosti u sebi sadrže i edukaciju sudionika o zaštićenim područjima Grada Zagreba s obzirom na njihov značaj u očuvanju urbane bioraznolikosti te načinu rada i problemima koji invazivne strane vrste uzrokuju u prirodi.

Tijekom sljedećih mjeseci odradit će se sljedeće radionice i aktivnosti:

1. Uklanjanje invazivnih stranih vrsta na području značajnog krajobraza Savica
2. Uklanjanje invazivnih stranih vrsta biljaka na području spomenika parkovne arhitekture park Maksimir
3. Revitalizacija plohe u spomeniku parkovne arhitekture park Maksimir (obnova i dopuna šumskog fonda)
4. Revitalizacija plohe u značajnom krajobrazu Savica (obnova i dopuna šumskog fonda)

U sklopu aktivnosti uklanjat će se invazivna biljna vrsta japanski dvornik, ali i druge vrste istog roda (Reynoutria spp.) na definiranoj plohi. Provedba ove aktivnosti ima za cilj utvrditi najbolju i najisplativiju metodu za uklanjanje ove invazivne vrste u zaštićenim područjima Grada Zagreba.

Alati koji će se koristiti prilikom čišćenja terena isključivo su „ručni“ i koji nemaju vlastite pogonske strojeve kako bi se promovirala zaštita prirode koja ne uzrokuje štetu okolnoj vegetaciji i ne uznemirava ostale vrste koje obitavaju na tom zaštićenom području.

U 2020. godini park Maksimir bilježi više od 2 milijuna posjeta

Sustav za brojenje posjetitelja postavili smo u parku Maksimir i značajnom krajobrazu Savica (jezera Savica) u rujnu 2019. godine u sklopu projekta „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u sklopu programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine.

Ulaskom u 2021. godinu donosimo vam prve službene podatke o broju posjeta koji su bilježeni kroz čitavu 2020. godinu, a koji svjedoče o velikoj posjećenosti parka Maksimir kao i značajnog krajobraza Savica.

Kliknite ovdje da biste vidjeli podatke za 2021. godinu.

Park Maksimir s preko 2 milijuna posjeta u 2020. godini

[/fusion_title][fusion_text rule_style=”default” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” sticky_display=”normal,sticky” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″]

Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka sa brojača posjetitelja, kojima pokrivamo sve najfrekventnije ulaze, Park Maksimir u 2020. godini bilježi čak 2.168.576 posjeta. U nastavku je prikaz ukupnog broja posjeta po mjesecima.

[/fusion_text][fusion_alert type=”general” accent_color=”#808080″ background_color=”#ffffff” text_transform=”normal” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility” sticky_display=”normal,sticky” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″]

Ukoliko stranici pristupate s mobilnog uređaja predlažemo Vam da zakrenete uređaj u vodoravni položaj zbog boljeg pregleda priloženih grafikona.

U parku Maksimir nalazi se 10 brojača. Posjetitelji u park najčešće dolaze s Maksimirske ceste kroz najpoznatiji ulaz “Glavna aleja” gdje smo zabilježili čak 887.896 posjeta u 2020. godini, što čini oko 40 % svih posjeta u park.

U park je moguće ući i sa drugih lokacija i nemoguće bi bilo točno izračunati koliki je stvarni broj posjeta, no na ovaj način možemo saznati koliki je ukupan broj prolaza na ulazima na kojima su postavljeni brojači posjetitelja. Popis svih ulaza u park Maksimir s postotcima posjećenosti možete vidjeti u nastavku.

Posjećenost parka ovisi o godišnjim dobima, o tome je li praznik, vikend ili radni dan ali i o vremenskoj prognozi. Najveća posjećenost u 2020. godini zabilježena je u mjesecu svibnju s ukupno 260.689 posjeta, a vikendima je uočen porast posjećenosti za 60% u odnosu na radne dane.

Dok u toplijem dijelu godine (s više sati danjeg svjetla) bilježimo najveću posjećenost oko 18 sati, u hladnijem dijelu godine građani se najčešće odlučuju na šetnju ili odlazak u park nešto ranije, između 12 i 16 sati. Prikaz prosječne posjećenosti po satu i danima za mjesec svibanj, ali i preostale mjesece u 2020. godini možete pogledati u nastavku.

Najposjećeniji dan – Dan žena

U 2020. godini najviše posjeta u jednom danu zabilježeno je 8. ožujka. Te prekrasne nedjelje, kada se između ostaloga obilježava Međunarodni dan žena, zabilježeno je 17.398 posjeta u park. Upravo je park Maksimir prepoznat kao idealno mjesto za romantičnu šetnju i mirne trenutke daleko od gradske vreve.

Treba naglasiti kako je protekla 2020. godina bila obilježena pandemijom koronavirusa. Ograničavanje okupljanja i druge nužne epidemiološke mjere i preporuke uvedene na razini države rezultirale su otkazivanjem mnogih javnih događanja, okupljanja i svečanosti kao i na smanjen broj turista, što je negativno utjecalo na posjećenost parka Maksimir. Gledano s druge strane, ljudi su zasigurno više boravili na otvorenom prostoru kako bi se lakše držali propisanih mjera i očuvali svoje zdravlje.

ZK Savica s preko 120 000 posjeta u 2020. godini

Značajni krajobraz Savica (jezera Savica), ujedno i jedino močvarno područje u Zagrebu, sa svojih gotovo 80 hektara površine predstavlja značajno stanište za brojne vrste, među kojima se ističu ptice.

Na ulazima u ZK Savica postavili smo pet brojača. Ukupan broj zabilježenih posjeta u 2020. godini iznosio je 129.295. Na grafičkom prikazu može se vidjeti minimalna i maksimalna posjećenost tijekom godine, pri čemu je vidljivo da je krajobraz bio najposjećeniji u travnju, što je i logično s obzirom da je proljeće najljepše vrijeme za boravak u prirodi.

Važno je naglasiti da brojači posjetitelja nisu postavljeni samo kako bi saznali koliko ljudi posjećuje park Maksimir i ZK Savicu. Oni su nam jako važni jer na temelju dobivenih podataka možemo kvalitetnije upravljati ovim prostorom ali i zbog poduzimanja preventivnih mjera za očuvanje cjelokupne prirode zaštićenih područja.

Park Maksimir kao i značajni krajobraz Savica rado prihvaćaju sve ljubitelje prirode ali se moramo pobrinuti da, čak i uz velike količine posjetitelja, osiguramo dugoročnu zaštitu prirodnih resursa kako bi doprinijeli očuvanju biološke raznolikosti.

Broj posjeta u 2023. godini

Broj posjeta u 2022. godini

Zbog radova na i oko 1. i 2. maksimirskog jezera u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu, od kolovoza 2021. do veljače 2022. nismo očitavali podatke na ulazu “Maksimirska” jer je navedeni ulaz bio zatvoren za posjetitelje. Ulaz je ponovno otvoren za javnost u ožujku 2022.

Broj posjeta u 2021. godini

Zbog radova na i oko 1. i 2. maksimirskog jezera u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu, u kolovozu 2021. smo prestali očitavati podatke na ulazu “Maksimirska” jer je navedeni ulaz zatvoren za posjetitelje do završetka radova.

AKTIVNO LJETO NA OTVORENOM – park Maksimir

Park Maksimir ovo ljeto postaje fitnes zona. Od 15.06. do 15.09. posjetitelji se mogu uključiti u Aktivno ljeto u Maksimiru. Od programa koji će se izvoditi u Parku tu su vježbanje, korektivna gimnastika i fitnes programi i sve je besplatno.

Zagrebački savez sportske rekreacije „Sport za sve“, već dvadesetak godina, provodi projekt LJETNI PROGRAMI SPORTA ZA SVE. Ove godine, neposredno po normalizaciji svekolikog života Grada, pod motom AKTIVNO LJETO NA OTVORENOM nude građanima besplatne programe zdravstvenog vježbanja, fitnesa na otvorenom, demonstraciju i poduku rekreacijskih aktivnosti i sustava vježbanja, prezentacije i savjetovanja ili treninge i natjecanja za sportaše rekreativce. Ljetni program se odvija na više od dvadeset lokacija u gradu Zagrebu, od kojih je i prekrasna lokacija park Maksimir. Programi se odvijaju od 15.06. do 15.09.2020.

U ljetnim programima naznačava se važnost bavljenja redovitom tjelesnom aktivnošću. Programi su stručno planirani i vođeni te će doprinijeti obnovi funkcionalnih i radnih sposobnosti, zaštiti i unapređenju psihofizičkih stanja zdravlja, općoj kvaliteti življenja, socijalizaciji i građanskoj solidarnosti.

Iz sadržaja izdvajamo:

• • Fitnes programi na otvorenom
  • Fitnes programi u vodi
  • Natjecanja u košarci, odbojci, malom nogometu, tenisu, stolnom tenisu,, boćanju
  • Funkcionalni trening, Aerobni mix. treninzi, Fit-Boks
  • Vježbe za postizanje i održavanje pravilnog držanja tijela
  • Korektivna gimnastika, pilates
  • Aerobic, zumba, dance fitnes, total body workout
  • Škola nordijskog hodanja i pješačenja
  • Škola rolanja za predškolce
  • Rekreacijsko jahanje za djecu
  • Vikendom na Medvednicu
  • Međugeneracijski programi
  • Savjetovalište Sporta za sve – Zagreb

Informacije:

www.sportzasve-zagreb.hr

https://www.facebook.com/SportZaSveZagreb/

 „Nepoznata rijeka – život Save uzvodno i nizvodno od Zagreba“

Javna ustanova – Maksimir daje svoj doprinos u očuvanju rijeke Save i borbi protiv klimatskih promjena uključivanjem u javnu kampanju „Nepoznata rijeka – život Save uzvodno i nizvodno od Zagreba“ objavom fotografije rijeke Save na društvenim mrežama ( #savanepoznatarijeka).

Uzvodno i nizvodno od Zagreba rijeka Sava živi sasvim drugačijim životom. Temeljem znanstvenih kriterija i velike biološke vrijednosti, rijeka Sava uzvodno i nizvodno od Zagreba dio je europske ekološke mreže Natura 2000. Stanište je brojnih zaštićenih i ugroženih vrsta koje svjedoče o njenoj očuvanosti. Zahvati i projekti na Savi u Zagrebu nepovratno utječu na biološku raznolikost i život ljudi uzvodno i nizvodno od Zagreba. Jedna od posljedica klimatskih promjena su učestalije poplave. Poplavna područja uzvodno i nizvodno od Zagreba štite naselja od poplave i prostori su velike biološke vrijednosti. Prirodne retencije kao što su Lonjsko polje, Odransko polje i šuma Žutica primaju velike vode Save te ublažavaju  negativne posljedice klimatskih promjena. Projektom „Nepoznata rijeka – život Save uzvodno i nizvodno od Zagreba“ Športska gimnazija aktivno se želi uključiti i dati svoj doprinos u provedbi Europskog zelenog plana. Europskim zelenim planom („Green Deal“) Europa želi do 2050. godine postati prvi klimatsko neutralan kontinent. Svi smo pozvani i obavezni uključiti se u ublažavanje njihovih posljedica. Projektom „Nepoznata rijeka – život Save uzvodno i nizvodno od Zagreba“ želi se aktivirati mlade generacije da postanu nositelji upoznavanja i prihvaćanja Europskog zelenog plana radi očuvanja kvalitete života u čistom, zdravom i sigurnom okolišu.

Javna ustanova – Maksimir daje svoj doprinos u očuvanju rijeke Save i borbi protiv klimatskih promjena uključivanjem u javnu kampanju „Nepoznata rijeka – život Save uzvodno i nizvodno od Zagreba“ objavom fotografije rijeke Save na društvenim mrežama ( #savanepoznatarijeka).

Uzvodno i nizvodno od Zagreba rijeka Sava živi sasvim drugačijim životom. Temeljem znanstvenih kriterija i velike biološke vrijednosti, rijeka Sava uzvodno i nizvodno od Zagreba dio je europske ekološke mreže Natura 2000. Stanište je brojnih zaštićenih i ugroženih vrsta koje svjedoče o njenoj očuvanosti. Zahvati i projekti na Savi u Zagrebu nepovratno utječu na biološku raznolikost i život ljudi uzvodno i nizvodno od Zagreba. Jedna od posljedica klimatskih promjena su učestalije poplave. Poplavna područja uzvodno i nizvodno od Zagreba štite naselja od poplave i prostori su velike biološke vrijednosti. Prirodne retencije kao što su Lonjsko polje, Odransko polje i šuma Žutica primaju velike vode Save te ublažavaju  negativne posljedice klimatskih promjena. Projektom „Nepoznata rijeka – život Save uzvodno i nizvodno od Zagreba“ Športska gimnazija aktivno se želi uključiti i dati svoj doprinos u provedbi Europskog zelenog plana. Europskim zelenim planom („Green Deal“) Europa želi do 2050. godine postati prvi klimatsko neutralan kontinent. Svi smo pozvani i obavezni uključiti se u ublažavanje njihovih posljedica. Projektom „Nepoznata rijeka – život Save uzvodno i nizvodno od Zagreba“ želi se aktivirati mlade generacije da postanu nositelji upoznavanja i prihvaćanja Europskog zelenog plana radi očuvanja kvalitete života u čistom, zdravom i sigurnom okolišu.

Primopredaja električnog vozila za osobe sa tjelesnim invaliditetom i smanjenom pokretljivošću Javnoj ustanovi – Maksimir

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima uručio je ključeve električnog vozila za osobe sa tjelesnim invaliditetom i smanjenom pokretljivošću Javnoj ustanovi – Maksimir u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu.

Ravnatelj Javne ustanove – Maksimir, mr.sc. Luka Čuljak s ponosom je preuzeo ključeve od gradonačelnika Grada Zagreba koji je u svom prigodnom govoru istaknuo:

”Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša nema prigodnijeg poklona Javnoj ustanovi – Maksimir od ovog električnog vozila! Neka služi svima, a posebno najpotrebitijim u kretanju parkom i njegovom razgledavanju.” Milan Bandić.

Nakon svečanog uručenja, uslijedila je zajednička probna vožnja parkom Maksimir sa našom dugogodišnjom suradnicom, gospođom Marinom Habijanec. Svečana dodjela prigodno je završena nastupom kvarteta Rucner u paviljonu Jeka.

Cilj nam je ovim vozilom osvijestiti javnost o potrebi povećanja dostupnosti prirode i zaštićenih područja osobama s tjelesnim invaliditetom i sa smanjenom pokretljivošću.

Električno vozilo je nabavljeno u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) kako bi se olakšalo kretanje osoba s tjelesnim invaliditetom i sa smanjenom pokretljivošću, te će im se na taj način omogućiti sudjelovanje u programima i sadržajima. Električno vozilo za osobe s tjelesnim invaliditetom i sa smanjenom pokretljivošću će također doprinijeti razvoju suvremene i integrirane turističke ponude osiguravanjem podržane infrastrukture za posjetitelje čime će se povećati atraktivnost destinacije i razviti nova ponuda za posjetitelje. Korisnik projekta je Grad Zagreb, a partneri na projektu su: Javna ustanova – Maksimir, Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i Udruga Vjetar u leđa, dok je suradnik na projektu Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba. Javna ustanova – Maksimir veliki naglasak stavlja na promicanje jednakih mogućnosti te osigurava značajan broj programskih aktivnosti i sadržaja prilagođen osobama s invaliditetom, uključujući i ovo vozilo kojim će se osobama s invaliditetom i slabije pokretnim osobama omogućiti aktivnije sudjelovanje u programima i sadržajima.

Ovim događanjem simbolično smo obilježili i Svjetski dan okoliša. Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se pod motom „Vrijeme za prirodu“, kao hitan poziv na borbu protiv ubrzanog gubitka vrsta i degradacije našeg prirodnog svijeta izazvanih ljudskim utjecajem. Javna ustanova – Maksimir dala je doprinos zaštiti prirode i okoliša, jer razvija zelenije modele poslovanja.

Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000

U sklopu projekta “Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000” Javna ustanova – Maksimir dobila je novi automobil. Sredstva za provedbu projekta osigurana su u okviru Operativnog programa Konkurentost i kohezija za razdoblje 2014.-2020., specifičnog cilja “Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću (primarno ekološkom mrežom Natura 2000).

Projekt ”Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000” od ključne je važnosti za ispunjavanje obaveza Republike Hrvatske kao članice EU u zaštiti prirode. Korisnik projekta je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a u projektnim aktivnostima kao suradnici sudjeluju i javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže pojedinih županija i pojedinačnih zaštićenih područja pa tako i Javna ustanova – Maksimir. Glavna svrha Projekta je doprinos postizanju ciljeva i uspostavljanju mjera očuvanja za ciljne vrste i stanišne tipove ekološke mreže Natura 2000. Također, Projektom bi se trebao potaknuti razvoj institucionalnih i individualnih kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom te podizanje javne svijesti o važnosti očuvanja ciljnih područja.

Hrvatska je po bioraznolikosti u samom europskom vrhu. Pod europskom ekološkom mrežom Natura 2000 je gotovo trećina teritorija Hrvatske, odnosno 36% kopnenog teritorija i 16% obalnog mora. Osim zaštićenih područja, Javna ustanova – Maksimir upravlja i područjima ekološke mreže Natura 2000. To su Potok Dolje, te Vejalnica i Krč kojima naša Ustanova upravlja na cijelom području, dok na dijelu područja ekološke mreže upravljamo zajedno s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije Zeleni prsten, a to su Stupnički lug, Sava uzvodno od Zagreba i Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje.

Rješenja su u prirodi! 22. 5. – Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u RH

Znate li da je danas Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj?

Ovogodišnji slogan Međunarodnog dana bioraznolikosti je Rješenja su u prirodi

Znak ovogodišnjeg dana je slagalica koja simbolizira četiri stvari važne za očuvanje bioraznolikosti.

• Znanost i znanje
• Očuvanje bioraznolikost
• Zdravlje, hrana i bioraznolikost
• Ljudi, kultura i bioraznolikost

https://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/strategy/index_en.ht

Zašto nam je bioraznolikost važna?

Bioraznolikost je sveukupnost svih živih bića i živih sustava na Zemlji. To se odnosi na biljke, životinje, gljive, alge, mikroorganizme, čak i viruse, kao i na brojne ekološke sustave našeg planeta.

Zato što su zdravi i stabilni ekosustavi osnovni preduvjet očuvanja zdravlja i blagostanja ljudi.

Postoji li bioraznolikost i u gradovima?

Kada se nađemo u divljim predjelima gdje je utjecaj čovjeka neprimjetan svi postajemo svjesni prirode i bogatstva vrsta oko nas. Ali, što je s gradovima? Postoji li priroda u gradovima i koliko nam je ona značajna?

Kratak odgovor bio bi – postoji, značajna nam je i naša je odgovornost da je štititmo te koristimo na održivi način.

Činjenica je da po prvi puta u povijesti čovječanstva većina ljudi živi u gradovima. Upravo zato, urbana bioraznolikost izuzetno je značajna za povezivanje više od polovine svjetskog stanovništva s prirodnim okolišem. Imati prirodu u gradu dio je prava ljudi koji u njemu žive. Mnogi od njih ne mogu si priuštiti, ili barem ne dovoljno često, da odu iz grada kako bi je doživjeli.  Možemo li uistinu biti u dodiru s prirodom ako je naše jedino takvo iskustvo godišnji posjet nekom zaštićenom području i to najčešće usput dok idemo na godišnji odmor?

Stavovi ljudi prema bioraznolikosti značajno su utjecani okolišem i divljim vrstama u njemu tamo gdje žive, a kao što je već spomenuto, za sve veći broj ljudi kontakt s bioraznolikošću događa se samo u urbanim područjima. Zaštićena područja u blizini ili u samim gradovima mjesta su gdje je potrebno povećati mogućnost da njegovi stanovnici budu u kontaktu s prirodom i da iskoriste prednosti koje ona nudi. A te prednosti bile bi mogućnosti rekreacije, poboljšanje zdravlja, edukacija, korištenje usluga ekosustava te naravno sama zaštita prirodne i kulturne baštine.

U Zagrebu danas živi gotovo četvrtina stanovništva Hrvatske i zaštićena područja i područja ekološke mreže u njemu i njegovu okruženju izuzetno su značajna za njegove stanovnike.

Što svatko od nas može učiniti?

Kvaliteta našeg života ovisi izravno o stanju okoliša i prirode. Zato svatko treba i može doprinijeti da priroda oko nas bude zdravija i stabilnija te time otpornija na promjene.

Ima puno stvari koje svatko od nas može napraviti da poboljša stanje prirode, a može započeti u svom okruženju, mjestu u kojemu živi!

Što mi činimo za zaštitu bioraznolikosti?

Kako bismo očuvali prirodu u Gradu Zagrebu provodimo brojne aktivnosti kao što su istraživanja sastavnica prirode, nadzor i redovito praćenje stanja prirode (monitoring), izrada planskih dokumenata koji uključuju i valorizaciju kao i održivo upravljanje prirodnom baštinom te provodimo projekt Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) sufinanciranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj koji sveobuhvatno razmatra upravljanje i održivo korištenje prirodne baštine Grada Zagreba.

Radovi u sjevernom dijelu parka Maksimir

U sjevernom dijelu parka Maksimir trenutno se izvode radovi obnove šuma na malim površinama prema projektu Šumarskog fakulteta i rješenju Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Površine obuhvaćene ovim zahvatom nastale su uslijed vjetroloma, koji su zadnjih godina učestali, kako u Maksimiru tako i diljem Hrvatske. Radovi se izvode na četiri prostorno odvojene plohe ukupne površine od 1,73 ha, a obuhvaćaju uklanjanje stabala i korovske vegetacije, koja ometa razvoj buduće mlade šume. Isto tako, na površinama na kojima nema dovoljno prirodnog pomlatka, do sada je posađeno 1800 komada mladih stabala hrasta. Radove izvode Hrvatske šume, RJ Hortikultura.