Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima uručio je ključeve električnog vozila za osobe sa tjelesnim invaliditetom i smanjenom pokretljivošću Javnoj ustanovi – Maksimir u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu.
Ravnatelj Javne ustanove – Maksimir, mr.sc. Luka Čuljak s ponosom je preuzeo ključeve od gradonačelnika Grada Zagreba koji je u svom prigodnom govoru istaknuo:
”Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša nema prigodnijeg poklona Javnoj ustanovi – Maksimir od ovog električnog vozila! Neka služi svima, a posebno najpotrebitijim u kretanju parkom i njegovom razgledavanju.” Milan Bandić.
Nakon svečanog uručenja, uslijedila je zajednička probna vožnja parkom Maksimir sa našom dugogodišnjom suradnicom, gospođom Marinom Habijanec. Svečana dodjela prigodno je završena nastupom kvarteta Rucner u paviljonu Jeka.
Cilj nam je ovim vozilom osvijestiti javnost o potrebi povećanja dostupnosti prirode i zaštićenih područja osobama s tjelesnim invaliditetom i sa smanjenom pokretljivošću.
Električno vozilo je nabavljeno u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) kako bi se olakšalo kretanje osoba s tjelesnim invaliditetom i sa smanjenom pokretljivošću, te će im se na taj način omogućiti sudjelovanje u programima i sadržajima. Električno vozilo za osobe s tjelesnim invaliditetom i sa smanjenom pokretljivošću će također doprinijeti razvoju suvremene i integrirane turističke ponude osiguravanjem podržane infrastrukture za posjetitelje čime će se povećati atraktivnost destinacije i razviti nova ponuda za posjetitelje. Korisnik projekta je Grad Zagreb, a partneri na projektu su: Javna ustanova – Maksimir, Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i Udruga Vjetar u leđa, dok je suradnik na projektu Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba. Javna ustanova – Maksimir veliki naglasak stavlja na promicanje jednakih mogućnosti te osigurava značajan broj programskih aktivnosti i sadržaja prilagođen osobama s invaliditetom, uključujući i ovo vozilo kojim će se osobama s invaliditetom i slabije pokretnim osobama omogućiti aktivnije sudjelovanje u programima i sadržajima.
Ovim događanjem simbolično smo obilježili i Svjetski dan okoliša. Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se pod motom „Vrijeme za prirodu“, kao hitan poziv na borbu protiv ubrzanog gubitka vrsta i degradacije našeg prirodnog svijeta izazvanih ljudskim utjecajem. Javna ustanova – Maksimir dala je doprinos zaštiti prirode i okoliša, jer razvija zelenije modele poslovanja.
U sklopu projekta “Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000” Javna ustanova – Maksimir dobila je novi automobil. Sredstva za provedbu projekta osigurana su u okviru Operativnog programa Konkurentost i kohezija za razdoblje 2014.-2020., specifičnog cilja “Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću (primarno ekološkom mrežom Natura 2000).
Projekt ”Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000” od ključne je važnosti za ispunjavanje obaveza Republike Hrvatske kao članice EU u zaštiti prirode. Korisnik projekta je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a u projektnim aktivnostima kao suradnici sudjeluju i javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže pojedinih županija i pojedinačnih zaštićenih područja pa tako i Javna ustanova – Maksimir. Glavna svrha Projekta je doprinos postizanju ciljeva i uspostavljanju mjera očuvanja za ciljne vrste i stanišne tipove ekološke mreže Natura 2000. Također, Projektom bi se trebao potaknuti razvoj institucionalnih i individualnih kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom te podizanje javne svijesti o važnosti očuvanja ciljnih područja.
Hrvatska je po bioraznolikosti u samom europskom vrhu. Pod europskom ekološkom mrežom Natura 2000 je gotovo trećina teritorija Hrvatske, odnosno 36% kopnenog teritorija i 16% obalnog mora. Osim zaštićenih područja, Javna ustanova – Maksimir upravlja i područjima ekološke mreže Natura 2000. To su Potok Dolje, te Vejalnica i Krč kojima naša Ustanova upravlja na cijelom području, dok na dijelu područja ekološke mreže upravljamo zajedno s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije Zeleni prsten, a to su Stupnički lug, Sava uzvodno od Zagreba i Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje.
Znate li da je danas Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj?
Ovogodišnji slogan Međunarodnog dana bioraznolikosti je Rješenja su u prirodi
Znak ovogodišnjeg dana je slagalica koja simbolizira četiri stvari važne za očuvanje bioraznolikosti.
https://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/strategy/index_en.ht
Zašto nam je bioraznolikost važna?
Bioraznolikost je sveukupnost svih živih bića i živih sustava na Zemlji. To se odnosi na biljke, životinje, gljive, alge, mikroorganizme, čak i viruse, kao i na brojne ekološke sustave našeg planeta.
Zato što su zdravi i stabilni ekosustavi osnovni preduvjet očuvanja zdravlja i blagostanja ljudi.
Postoji li bioraznolikost i u gradovima?
Kada se nađemo u divljim predjelima gdje je utjecaj čovjeka neprimjetan svi postajemo svjesni prirode i bogatstva vrsta oko nas. Ali, što je s gradovima? Postoji li priroda u gradovima i koliko nam je ona značajna?
Kratak odgovor bio bi – postoji, značajna nam je i naša je odgovornost da je štititmo te koristimo na održivi način.
Činjenica je da po prvi puta u povijesti čovječanstva većina ljudi živi u gradovima. Upravo zato, urbana bioraznolikost izuzetno je značajna za povezivanje više od polovine svjetskog stanovništva s prirodnim okolišem. Imati prirodu u gradu dio je prava ljudi koji u njemu žive. Mnogi od njih ne mogu si priuštiti, ili barem ne dovoljno često, da odu iz grada kako bi je doživjeli. Možemo li uistinu biti u dodiru s prirodom ako je naše jedino takvo iskustvo godišnji posjet nekom zaštićenom području i to najčešće usput dok idemo na godišnji odmor?
Stavovi ljudi prema bioraznolikosti značajno su utjecani okolišem i divljim vrstama u njemu tamo gdje žive, a kao što je već spomenuto, za sve veći broj ljudi kontakt s bioraznolikošću događa se samo u urbanim područjima. Zaštićena područja u blizini ili u samim gradovima mjesta su gdje je potrebno povećati mogućnost da njegovi stanovnici budu u kontaktu s prirodom i da iskoriste prednosti koje ona nudi. A te prednosti bile bi mogućnosti rekreacije, poboljšanje zdravlja, edukacija, korištenje usluga ekosustava te naravno sama zaštita prirodne i kulturne baštine.
U Zagrebu danas živi gotovo četvrtina stanovništva Hrvatske i zaštićena područja i područja ekološke mreže u njemu i njegovu okruženju izuzetno su značajna za njegove stanovnike.
Što svatko od nas može učiniti?
Kvaliteta našeg života ovisi izravno o stanju okoliša i prirode. Zato svatko treba i može doprinijeti da priroda oko nas bude zdravija i stabilnija te time otpornija na promjene.
Ima puno stvari koje svatko od nas može napraviti da poboljša stanje prirode, a može započeti u svom okruženju, mjestu u kojemu živi!
Što mi činimo za zaštitu bioraznolikosti?
Kako bismo očuvali prirodu u Gradu Zagrebu provodimo brojne aktivnosti kao što su istraživanja sastavnica prirode, nadzor i redovito praćenje stanja prirode (monitoring), izrada planskih dokumenata koji uključuju i valorizaciju kao i održivo upravljanje prirodnom baštinom te provodimo projekt Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) sufinanciranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj koji sveobuhvatno razmatra upravljanje i održivo korištenje prirodne baštine Grada Zagreba.
U sjevernom dijelu parka Maksimir trenutno se izvode radovi obnove šuma na malim površinama prema projektu Šumarskog fakulteta i rješenju Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Površine obuhvaćene ovim zahvatom nastale su uslijed vjetroloma, koji su zadnjih godina učestali, kako u Maksimiru tako i diljem Hrvatske. Radovi se izvode na četiri prostorno odvojene plohe ukupne površine od 1,73 ha, a obuhvaćaju uklanjanje stabala i korovske vegetacije, koja ometa razvoj buduće mlade šume. Isto tako, na površinama na kojima nema dovoljno prirodnog pomlatka, do sada je posađeno 1800 komada mladih stabala hrasta. Radove izvode Hrvatske šume, RJ Hortikultura.
Poštovani,
Natjecanje Europsko stablo 2020. godine započelo je 01. veljače 2020. godine i trajati će do 29. veljače 2020. godine.
Između šesnaest kandidata za ovogodišnje natjecanje Europsko stablo 2020. godine Republiku Hrvatsku predstavljati će Ginko iz Daruvara (Ginkgo biloba L.), pobjednik nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo 2019. godine, kojega je kandidirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije – nacionalni koordinator natjecanja. Riječ je o najstarijoj vrsti drveća na Zemlji, koja postoji više od 200 milijuna godina. Drvo ginka u Daruvaru najveće je i najstarije u Hrvatskoj te ujedno drugo najstarije u Europi. Muški primjerak Ginkga bilobe Daruvarci nazivaju Adam. Adam svojom raskošnom krošnjom i opsegom debla većim od sedam metara uživa zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji spomenika parkovne arhitekture – pojedinačno stablo. U njegovoj sjeni raste i ženski primjerak stabla ginka po imenu Eva. Zahvaljujući njihovoj zajedničkoj povijesti, nastala je priča o zaljubljenom ginku.
Glasovati se može za dva stabla favorita s jedne e-mail adrese do 29. veljače 2020. godine u 00:00 sati. U razdoblju od 23. do 29. veljače rezultati glasovanja u natjecanju postati će tajni. Pobjednik natjecanja biti će objavljen u Bruxellesu 17. ožujka 2020. godine na svečanoj ceremoniji u povodu obilježavanja desete godišnjice od početka natjecanja.
| Upute za glasovanje:
– pristupiti stranici www.treeoftheyear.org; – odabrati dva kandidata i glasati za njih; – za potvrdu odabira u naznačeno mjesto upisati svoju e-mail adresu; – glas će se uvažiti tek nakon što kliknete na link koji dobijete na e-mail adresu; – link putem kojega se može pristupiti stranici na hrvatskom jeziku je: www.treeoftheyear.org/CR. |
Međunarodno natjecanje Europsko stablo godine po prvi put održano je 2011. godine. Nastalo je sa svrhom da se istakne značenje starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini koja zaslužuju našu brigu i njegu, a inspirirano je popularnim festivalom Stabla godine koji se godinama unatrag organizira u Češkoj Republci. Riječ je o natjecanju koje se za razliku od drugih natjecanja ne usmjerava na ljepotu, veličinu ili dob stabla, nego na priču o samim stablima i njihovoj prošlosti te povezanosti s ljudima. Traže se stabla koja su postala dio šire zajednice i stabla koja su ukorijenjena u život i rad ljudi.
Cilj natjecanja je promocija bioraznolikosti i prirodnih bogatstava diljem Europske unije. Međutim, natjecanje nastoji promicati pojedinačna stabla i njihove priče kao prirodne spomenike na isti način na koji UNESCO promiče svjetsku baštinu.
Organizatori natjecanja su Environmental Partnership Association, the European Landowners Organisation i TeraPark u suradnji s Europskom unijom, a za sve je mjerodavan povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.
Iz godine u godinu broj sudionika na natjecanju raste. Do 2017. godine u projektu je sudjelovalo sedamnaest europskih zemalja, a 2017. priključila se i Republika Hrvatska kada je prihvaćena kandidatura Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije za nacionalnog koordinatora natjecanja. Javna ustanova ujedno je postala organizator nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo godine. Partneri Javne ustanove u provedbi predmetnog natjecanja su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatsko agrometeorološko društvo. U okviru nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo godine bira se stablo s najviše glasova koje će Republiku Hrvatsku predstavljati u finalu natjecanja Europsko stablo godine. Predstavnici Republike Hrvatske na natjecanjima za Europsko stablo godine 2018. i 2019. godine bili su spomenik parkovne arhitekture – Platana na trgu u Trstenom (Platanus orientalis L.) i spomenik prirode – Gupčeva lipa (Tilia plathyphyllos Scop.).
Ovim putem pozivamo Vas da glasate za Zaljubljenog ginka i svojim glasom podržite Republiku Hrvatsku u natjecanju Europsko stablo 2020. godine
Ova površina nije postojala na prvotnim planovima parka Maksimir te je interpolirana u prostor pred kraj 80- tih godina prošlog stoljeća (1987 god.). Cijela površina zauzima oko 238m2 te je formirana u obliku trokuta – kifle.
Obnovom i novim sadnicama ruža, ovog bitnog dijela ukrasnog trokuta podno Vidikovca nastoji se vratiti dio nekadašnje krajobrazne vrijednosti u perivoju Maksimir. U projektu oblikovanja najviše su se koristili podaci iz vremena nastanka perivoja kao i studija Povijesna matrica perivoja Maksimir koju je izdao tadašnji regionalni zavod za zaštitu spomenika 1989. Također, korišteni su podaci iz albuma Park Jurjaves te brojni novinski članci. Osim povijesne analize obavljena je analiza postojećeg stanja.
Teren je smješten u centralnom dijelu na mjestu račvanja glavnih staza u parku s visinskom razlikom + 10%. Cijela parcela je izložena jačoj insolaciji.
Krajobrazni projekt uređenja Ružičnjaka podno Vidikovac u skladu s arhitekturom prostora, arhivskom građom, povijesnom matricom, klimatskim prilikama, uvjetima insolacije.
Sve u skladu s pravilima struke.
Krajobrazno uređenje temelji se na očuvanju evidentnih oblikovnih vrijednosti sa stilskim obilježjima prirodnog, engleskog pejzažnog oblikovanja perivoja kojeg karakterizira razigranost linija bez strogih formi i oštrih naglašenih rubova.
Posebno je izražen naglasak na romantičarskom ugođaju koji sa posebno ističe upotrebom ruža.
Veoma je važna komponenta boja gredice koja je cvjetna dekoracija tijekom cijele vegetacijske sezone.
Tijekom sezone uočavaju se promjene na dekorativnom bilju, izmjenjuju se: cvatnja, promjena boje lišća, te raznovrsnost izgleda predloženih ukrasnih biljnih vrsta.
Ovakav koncept uređenja prostora svojim oblikovanjem ne zatvara vizure, već čini ugodan prijelaz prema naglascima okolnog prostora: Vidikovac, Kameno sjedalo.
Ova gredica svojim bogatim koloritom i promjenjivosti skreće poglede s jednog detalja na drugi i čini ugodnu sliku sa raznih točaka u prostoru.
Prije izmjene sadnica izvršeno je postavljanje novog, suvremenijeg sustava navodnjavanja kap po kap sa mogućnošću dodavanja optimalne količine vode i hranjiva ovisno o vegetacijskoj sezoni.
POKRIVAČICE TLA
Uvedeni su 80-ih godina 20. stoljeća.
Te puzeće ruže cvatu višekratno i imaju dobru otpornost na bolesti. Koriste se za prekrivanje padina, za sadnju između viših grmova ili kao cvjetne gredice. Kroz par godina toliko se rašire da sprječavaju rast bilo trave, bilo korova.
Rezidba je skoro nepotrebna osim šišanja ako prelaze preko predviđene površine.
OPIS SORTE THE FAIRY
Registrirani naziv: The Fairy
Originalni trgovački naziv vrste: The Fairy
Trgovački naziv: POKRIVAČI TLA
Cvijet
Broj latica: 17-25
Popuna cvjetova: puni cvijet
Miris: bez mirisna ruža
Održavanje: Sa umjerenim održavanjem druga cvatnja preporuča se redovita prihrana folijarna ili u tlo
Mjere cvijeta: S (1-4cm)
Cvjetanje: buket
Oblik cvijeta: pompon
Boja cvijeta: blijedo roza
Boja: ružičasta
Saditi /m2: 3-4/m2
Širina: 100-140 cm
Visina: 50-90 cm
Habitus: Niskog stasa, rastvorena razgranata ruža. Postepeno i u grupama cvjetaju , dekorativna, čine tepih od ruža.
Rukovanje radi trna ruže: trnovita
Otpornost na zimu : -18°C
Radovi na Ružičnjaku podno Vidikovca nisu još privedeni kraju, biti će kad dozvole vremenske prilike.
Radost došašća za cijelu obitelj:
U nedjelju se otvara najšarenije adventsko mjesto u Zagrebu – dođite na Advent u park Maksimir!
Advent u parku Maksimir, projekt Turističke zajednice grada Zagreba i Javne ustanove – Maksimir, donosi ove godine niz novosti! Adventsko raspoloženje, koje je prošle godine oduševilo i male i velike – i ove se godine vraća u prekrasni maksimirski perivoj, s još zanimljivijim programom za cijelu obitelj!
Svečano otvorenje održat će se 1. prosinca u 17 sati, uz poseban nastup super-talentirane zvijezde Gabrijele Braičić, kao i Gudačkog orkestra Glazbene škole Zlatka Grgoševića, pod mentorstvom profesora Lovre Kovačevića. Talentirani mladi glazbenici, u duhu Orašara – teme ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu, izvest će najljepše glazbene brojeve iz baleta Petra Iljiča Čajkovskog.
Posebna novost ovogodišnjeg Adventa u parku Maksimir je koturalište od preko 400 kvadrata, na kojem će i mali i veliki moći uživati u zabavnoj rekreaciji! U parku Maksimir će se moći iznajmiti disco ili inline koturaljke, a vjerujemo kako će ove zime ova, inače mnogima omiljena ljetna aktivnost, zaživjeti u punom adventskom sjaju!
Advent u parku Maksimir omogućuje djeci da uživaju u radionicama u grijanim paviljonima, sa zanimljivim edukativnim programima za sve uzraste. Uz paviljone, zanimljiv edukativni i zabavni program održavat će se svaki dan i na pozornici Adventa u parku Maksimir – organizirane su dječje predstave (radnim danom u 17 sati, vikendima u 11 sati) a svaki dan slijede i koncerti (svakoga dana od 18 do 20 sata).
Besplatne radionice za djecu održavat će se svakoga radnoga dana od 16 do 21 sat, a subotom i nedjeljom od 10 do 21 sat.
Maksimir će ove godine još više zablistati, jer će se urediti i šetnice prema Vidikovcu i Zoološkom vrtu, a tu je i proširena gourmet ponuda i zabavni sadržaji za posjetitelje na Vidikovcu! Posebna atrakcija za posjetitelje biti će i božićno stablo smješteno na plutajućem pontonu na Prvom maksimirskom jezeru.
Javna ustanova Maksimir za najmlađe posjetitelje pripremila je zanimljivi dječji obilazak parka koji uključuje brojne priče i legende koje niti odrasli ne znaju i čitanje dječje priče Maksimirska svakidašnjica, a odraslima koji žele samostalno prošetati parkom i saznati nešto više o njemu, dostupan je interaktivni vodič za pametne mobitele: Smart guide Maksimir, koji će se ovom prilikom po prvi puta promovirati.
Advent u parku Maksimir savršen je odabir za sve one koji žele doživjeti drugačiji advent – uz osigurane animacije za djecu, roditelji se mogu opustiti uz glazbu i domaće delicije! Na najmlađe se mislilo i u kreiranju ponude adventskih jela, tako da svaka kućica ima i posebno oblikovanu ponudu za djecu!
Advent u Maksimiru bit će otvoren do 8. siječnja, od ponedjeljka do četvrtka od 12 do 22 sata, petkom od 12 do 23 sata, a subotom i nedjeljom od 10 do 23 sata. Za posjetitelje koji do parka dolaze osobnim automobilima, veliki parking nalazi se uz Dinamov stadion.
Vidimo se na Adventu u Maksimiru!
AdventMaksimir_pozornica program 23.12.-29.12.
KlaraOrasar paviljon_program 23.12.-29.12.

program na pozornici 30.11.-3.12. Orasar paviljon program 30.11.-3.12.
Dana 20. rujna 2019. u parku Maksimir obilježili smo službeno otvorenje sustava za brojenje posjetitelja, koji je rezultat Projekta „Gradski prozori u prirodu-Modernizacija ll“, sufinanciranog sredstvima Europske unije. Na ulaze u park Maksimir postavljeno je deset, dok je na značajnom krajobrazu Savica postavljeno pet brojača posjetitelja. Brojači posjetitelja omogućiti će kvalitetnije upravljanje prostorom, te će se na temelju procjena brojača moći izraditi planovi i programi za upravljanje prostorom.
Danas 14. listopada održala se prezentacija projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture – modernizacija 2
Obilaskom Zoološkog vrta i parka Maksimir na licu mjesta prezentirali su se budući planirani radovi. Izgradnjom i obnovom 12 infrastrukturnih objekata, projektom se unapređuje i stvara nova atraktivna posjetiteljska infrastruktura, čime se doprinosi razvoju suvremene i integrirane turističke ponude Zagreba. Urbana bioraznolikost ključna je za povezivanje ljudi i prirode i uspješan je obrazovni alat koji kod velikog broja ljudi budi osjećaj odgovornosti o potrebi zaštite prirode. Tome će pripomoći pet novih tematskih programa koji uključuju 18 edukativnih programa i 16 novo razvijenih interpretacijskih sadržaja. S ciljem osiguranja što veće inkluzivnosti među posjetiteljima, 11 edukativnih programa i većina interpretacijskih sadržaja biti će prilagođeni osobama sa senzornim oštećenjima.
Korisnik projekta: Grad Zagreb
Partneri na projektu: Javna ustanova – Maksimir, Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i Udruga Vjetar u leđa
Suradnik na projektu: Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba
Razdoblje provedbe projekta: 01.10.2018. – 31.12.2021. godine
Ukupna vrijednost projekta: 34.916.730,32 kn
Izvori financiranja: Europska unija u iznosu 13.982.357,30 kn i proračun Grada Zagreba
Upravljačko tijelo: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU)
Posredničko tijelo razine 2: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU)
Svrha projekta: Projektnim aktivnostima predviđena je uspostava posjetiteljske infrastrukture i programskih aktivnosti na području spomenika parkovne arhitekture park Maksimir i značajnom krajobrazu Savica
Naučimo što je to neraskidiva veza čovjeka i psa od autora bestselera “U potrazi za Gobi”, ultramaratonca Dion Leonard Ultra Runner koji je prošao tisuće kilometara kako bi pronašao psića koji mu je osvojio srce, i potrčimo za pse iz Dumovca!
Pridružite nam se 19.10. na dobrotvornoj utrci od pet kilometara, prošećite ili protrčite kroz park Maksimir, najljepši zagrebački park i pomozite psima lutalicama da kao i Gobi pronađu svoj zauvijek dom.
Sva prikupljena sredstva putem kotizacija za sudjelovanje u utrci donirat će se Skloništu za nezbrinute životinje grada Zagreba – Azil Dumovec.
Prijave za utrku moguće su putem online prijavnice i uplate kotizacije unaprijed (https://bit.ly/2VoZM7S) ili na licu mjesta.
Napomena za sve posjetitelje koji će događanje posjetiti sa svojim kućnim ljubimcima:
Na području parka Maksimir zabranjeno je slobodno kretanje pasa. Stoga, molimo sve posjetitelje, s obzirom da se nalaze u spomeniku parkovne arhitekture park Maksimir, da svoje kućne ljubimce drže na povodcima, a opasne pasmine i s brnjicom. Posjetitelji koji dovode pse u Park dužni su sa sobom nositi pribor za čišćenje (lopatice, metlice i vrećice) sukladno odredbama o komunalnom redu, a vlasnici pasa su dužni odmah ukloniti izmet i odložiti ga na za to prikladnom mjestu.
Ova odredba se ne odnosi na pse vodiče pratitelje osoba s invaliditetom.
Prijatelji projekta: Argeta junior, Azil Dumovec, Bauerfeind Hrvatska, Canicross Croatia, Hoću knjigu, Javna ustanova Maksimir, Koncept izdavaštvo, Naturel, Run Croatia, Studena. Prirodno Ja, ZOO CITY
Medijski pokrovitelji: Čitaj knjigu, Femina.hr, Grazia Hrvatska, Index.hr, Magazin Sensa, Men’s Health, SHE.HR, Story.hr, Total Croatia News, zadovoljna.hr, Zagreb Online, Žena.hr