Natura centar Zagreb – obavijest o početku radova na rekonstrukciji upravne zgrade Javne ustanove Priroda Grada Zagreba

INTERREG DRP RESTORIVER projekt

INTERREG DRP RESTORIVER projekt

Priroda Grada Zagreba jedan je od 15 partnera na projektu INTERREG programa Dunavske regije skraćenog naziva RESTORIVER. Projekt pod punim nazivom „Obnova riječnih obala i riparijskih područja duž Dunava i njegovih pritoka u Dunavskoj regiji izmijenjenih ljudskim intervencijama, s ciljem jačanja klimatske otpornosti i prirodnog zadržavanja vode“ posvećen je jačanju otpornosti na klimatske promjene kroz primjenu prirodnih mjera zadržavanja vode tj. rješenja temeljenih na prirodi u restauraciji i revitalizaciji slatkovodnih i močvarnih ekosustava.

Ukupna vrijednost projekta je 2.412.655,60 EUR od čega je 80% financirano iz fondova EU. Provedba projekta započela je 1. siječnja 2024. te će trajati do 30. lipnja 2026.

Priroda Grada Zagreba je u projektu je prvenstveno odgovorna za provedbu pilota povećanja retencijskog kapaciteta za velike vode Spomenika parkovne arhitekture Park Maksimir primjenom prirodnih mjera zadržavanja vode. Naš dugoročni cilj je kroz restauraciju ekosustava produljiti tj. povećati zadržavanje vode unutar maksimirske šume i time ublažiti sve učestalije urbane poplave ovog dijela grada u sve češćim slučajevima vrlo intenzivnih padalina. Kroz sam projekt RESTORIVER napravit će se opsežna i sveobuhvatna hidrološka i hidrotehnička analiza stanja i projekcija mogućnosti koje Maksimirska šuma i vodeni ekosustavi u njoj pruža u povećanju retencijskog kapaciteta primjenom rješenja temeljenih na prirodnim ekosustavima. U drugoj polovici projekta planiramo provesti i manje radove sa spomenutim ciljem na jednom od maksimirskih potoka koji će istovremeno poboljšati uvijete staništa za neke od maksimirskih divljih stanovnika. Za ovaj pilot Prirodi Grada Zagreba je na raspolaganju 173.206,50 EUR.

Više o projektu možete naći na: https://interreg-danube.eu/projects/restoriver

Čipkasti most spreman za korištenje!

Prekrasan Čipkasti most, koji je u davnim danima krasio park Maksimir, u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu vraćen je u park.

Obavljena je rekonstrukcija slapišta na spoju Prvog i Drugog maksimirskog jezera i drvenog mosta nad slapištem (Čipkasti most) te rekonstrukcija vizure na liniji Lavlji most – Vidikovac, čija je osobita kvaliteta u sagledavanju botaničkih vrsta i estetskog doživljaja parka.

Nakon završetka radova i obavljenog tehničkog pregleda Čipkasti most spreman je za korištenje!

Obnovu Čipkastog mosta realizirala je Javna ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) kojeg sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine.

Korisnik projekta je Grad Zagreb, a partneri na projektu su osim Javne ustanove Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba i Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR te Udruga Vjetar u leđa, a suradnik na projektu je Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.

Stigao je Čipkasti most

Stigao je! Čipkasti most

Prekrasan Čipkasti most, koji je u davnim danima krasio park Maksimir, u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu vraćen je u park.

Obavljena je rekonstrukcija slapišta na spoju Prvog i Drugog maksimirskog jezera i drvenog mosta nad slapištem (Čipkasti most) te rekonstrukcija vizure na liniji Lavlji most – Vidikovac, čija je osobita kvaliteta u sagledavanju botaničkih vrsta i estetskog doživljaja parka.

Početak radova na kapelici sv. Jurja nakon oštećenja nastalih u potresu 2020. godine

Dana 9. veljače 2022. godine počinju radovi na obnovi kapelice sv. Jurja u parku Maksimir  nakon oštećenja nastalih u potresu 2020. godine.

Molimo posjetitelje parka Maksimir za razumijevanje i strpljenje, te ukoliko su u mogućnosti da koriste okolne staze za vrijeme trajanja radova kako bi se građevinski radovi mogli nesmetano odvijati.

Projekt je osiguran financiranjem sredstvima Fonda solidarnosti EU u I fazi radova — popravak statike kapelice.

Javna ustanova – Maksimir predstavila novi vizualni identitet, studijske i planske dokumente i aktivnosti u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu

Maksimalno na strani prirode!

Javna ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba predstavila je u značajnom krajobrazu Savica novi vizualni identitet, studije i planske dokumentacije te aktivnosti u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu-unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II).

Riječ je o projektu koji se provodi u Zagrebu na području spomenika parkovne arhitekture Park Maksimir i značajnom krajobrazu Savica, a  kojeg sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine.

Korisnik projekta je Grad Zagreb u čije je ima izaslanik gradonačelnika, pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje gospodin Dejan Jaić istaknuo:

‘Zadovoljstvo je biti ovdje sa spoznajom da ćemo tijekom godine sve započete akcije u sklopu projekta Gradski prozoru u prirodu privesti kraju. Mogu najaviti kako će Grad Zagreb i u budućnosti aplicirati na EU projekte vezane uz zaštitu prirode.’

S novim vizualnim identitetom Javne ustanove Maksimir i radovima u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu koji su u fazi završetka javnost je upoznala Nika Dolenc, vršiteljica dužnosti ravnateljice Javne ustanove Maksimir.

‘Izradili smo novi vizualni identitet. Prepoznatljivost će nam donijeti list hrasta koji je zavičajna vrsta i prisutan je u mnogim zaštićenim područjima Grada Zagreba kojima upravljamo, a u pitanju je 20 zaštićenim područja i pet područja ekološke mreže zaštićena na razini Europske unije. Zbog svega razmatra se i prednost proširenja djelatnosti za upravljanje svim prirodnim vrijednostima što uključuje i strogo zaštićene vrste koje obitavaju na tom području. Cilj je da nas se prepozna kao one koji su maksimalno na strani prirode što je i novi slogan naše ustanove. U tom smjeru razmišljamo i o promjeni imena ustanove kako bi sve povezali u cjelinu’, rekla je Dolenc te izvijestila kako je u tijeku i izrada suvenira, ali i marketinška kampanja.

‘Izradili smo promotivne video materijale koje smo prilagodili i gluhim osobama, a krenula je i kampanja na radijskim postajama pa ste tako možda čuli ovih dana na radijskim programima cvrkutanje ptica, kreketanje žabica ili glasanje djetlića koji obitavaju na našem području.’

Biljana Janev Hutinec, voditeljica istraživanja i razvoja Javne ustanove Maksimir je govorila o  izazovima koje je projekt Gradski prozori u prirodu stavio pred stručnjake ustanove te studijama i dokumentima upravljanja koji su u fazi izrade.

‘Upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, posebice u urbanoj sredini kao što je Grad Zagreb ponekad može biti izazovno. Upravo zato, u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu u suradnji sa stručnjacima izrađen je, ili je u završnoj fazi, veći broj studija i dokumenata upravljanja poput planove upravljanja za značajni krajobraz Savica i park Maksimir. Osim navedenog, izrađeni su i novi edukativni programi, a redovito provodimo i istraživanja i praćenja stanja pojedinih vrsta i staništa. Na konferenciji Gradski prozori u prirodu, koja je nedavno održana, bilo je predstavljeno više od 60 znanstveno-stručnih radova vezanih uz urbanu bioraznolikost i zelenu infrastrukturu. Sve navedeno će nam uvelike olakšati upravljanje zaštićenim područjima na zadovoljstvo svih posjetitelja, ali i biljnih, životinjskih i gljivljih stanovnika zaštićenih područja i područja ekološke mreže Natura 2000 Grada Zagreba’, istaknula je Janev Hutinec.

Partneri na projektu Gradski prozoru u prirodu su osim, Javne ustanove Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba, i Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR te Udruga Vjetar u leđa, a suradnik Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.

Zaljubljeni par labudova iz Sesvetske Selnice novi dom dobio u Maksimiru

Zagreb, 24. siječnja 2022. – Drugo maksimirsko jezero postalo je novi dom paru crvenokljunih labudova iz Sesvetske Selnice.

Mužjak ima oštećeno krilo zbog čega ne može letjeti, a njegova ga partnerica prati u dobru i zlu. Par je godinama skladno živio na jezeru koje je nastalo iskopom gline kraj bivše ciglane u Sesvetskoj Selnici, no kad je labudovima pronađeno bolje mjesto za život, dogovoreno je njihovo preseljenje.

„Godinama smo u kontaktu s građanima iz Sesvetske Selnice koji nas zovu kad se labudovi nađu u nevolji – kad im je jezero okovano ledom ili kad je labudovima potreban pregled veterinara. Zajednička nam je želja bila da labudovima potražimo mjesto gdje će imati potreban mir, ali i gdje će ih stručnjaci lakše nadzirati. U akciji hvatanja labudova uz terensku ekipu Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba sudjelovali su zagrebački vatrogasci, a prije ponovnog puštanja u prirodu labudove smo temeljito pregledali u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba“, kazao je Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba.

Preseljenje para labudova jedna je od akcija kojima se revitalizira život na maksimirskim jezerima.

„Nadamo se da će se ovdje labudovima iz Sesvetske Selnice idućih godina pridružiti i drugi labudovi jer je Drugo maksimirsko jezero dom labudova od njegova nastanka 1846. godine. Zbog toga se na jezeru postavlja i labuđi otočić nadahnut onim kakav je nekada bio na istom mjestu, a koji se može vidjeti na starim fotografijama Maksimira. Naši stariji sugrađani s nostalgijom se prisjećaju i labuda Jure, miljenika mnogobrojnih generacija koje su posjećivale naš park. Doseljeni par labudova obnavlja posebnu vezu između Maksimira i labudova, ptica koje u mnogim kulturama imaju pozitivnu simboliku – od dobrote i elegancije do ljubavi“, rekla je Nika Dolenc, v. d. ravnatelja Javne ustanove Maksimir.

Postavljanje labuđeg otočića te uređenje Drugoga maksimirskog jezera koje će uskoro biti dovršeno, aktivnosti su u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II).

„Infrastrukturnim zahvatima u parku Maksimir, uz uređenje postojećih sadržaja, donosimo nove koji će građanima omogućiti nove doživljaje, a partnerskim ustanovama daljnji razvoj i podizanje vlastitih kapaciteta. Projekt osigurava i niz stručnih podloga zahvaljujući kojima će se podići kvaliteta upravljanja parkom Maksimir i značajnim krajobrazom Savica. Gradski prozori u prirodu donose i nove edukativne elemente te programe s ciljem promocije prirodnih i kulturnih vrijednosti naših zaštićenih područja. Maksimir je zeleni dragulj Zagreba, a naša je obveza očuvati ga kako bi i u nadolazećim desetljećima Zagrepčani i njihovi gosti u toj urbanoj zelenoj oazi mogli uživati u razonodi i odmoru“, kazao je Dejan Jaić, pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.
Projekt Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine.

Nositelj projekta je Grad Zagreb, partneri su Javna ustanova Maksimir, udruga BIOM, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i udruga Vjetar u leđa, a suradnik je Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.

Predstavljena monografija Park Maksimir – Zeleni dragulj Zagreba

Javna ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba predstavila je u četvrtak 13. siječnja 2022. godine na Vidikovcu parka Maksimir monografiju Park Maksimir – Zeleni dragulj Zagreba autora Antonija Jurčeva.

Knjiga je to na 300 stranica o jednoj od najljepših zagrebačkih povijesnih priča, parku Maksimir, koji već 228 godina zadivljuje raznolikošću vegetacije i prirodnim ljepotama, staništima životinjskih vrsta, jedinstvenom simbiozom prirode i umjetnosti, bogatstvom svog povijesnog nasljeđa, šarmantnim zoološkim vrtom te dugom sportsko-rekreacijskom tradicijom.

Monografija je izrađena u sklopu projekta “Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)” kojeg sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine.

Korisnik projekta je Grad Zagreb, a partneri na projektu su osim Javne ustanove Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba i Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR te Udruga Vjetar u leđa, a suradnik na projektu je Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.

‘Projekt Gradski prozori u prirodu – razvoj urbane bioraznolikosti i unaprjeđenje urbane infrastrukture pored infrastrukturnog dijela posebnu je pozornost posvetio razvoju edukativnih programa te edukativno-informativnih materijala korištenih za širenje ideje održivog razvoja i upravljanja zaštićenim prostorima na način koji osigurava primjenu što većeg broja elemenata zelene infrastrukture te očuvanje urbane bioraznolikosti ili kulturno-povijesnih vrijednosti čime naš životni prostor postaje ugodniji za življenje i boravak. Stoga je suradnjom svih partnera tijekom provedbe projekta izrađena veća količina materijala edukativnog i interpretativnog značaja kojim se promiču ideje značaja zaštićenih područja Grada Zagreba za podizanje kvalitete života. U tom smislu valja promatrati i ovo djelo koje je namijenjeno svima koji žele upoznati povijest i razvoj parka Maksimir, njegov značaj za naš grad i povijesni kontekst kroz koji se park Maksimir razvijao. Ovim svojevrsnim vremeplovom željeli smo na jednom mjestu dati pregled podataka o prostoru znamenitog kulturno-povijesnog i prirodnog značaja parka Maksimir’, rekla je na prezentaciji monografije v.d. ravnateljice Javne ustanove Maksimir Nika Dolenc.

Urednik i autor monografije Antonio Jurčev istaknuo je kako je Park Maksimir od svog osnutka pa sve do danas zadržao status jednog od najprepoznatljivijih simbola Zagreba.

‘Teško je pronaći riječi i epitete koji bi opisali njegov značaj za mnoge generacije Zagrepčana koje su odrastale uz njega, kao i važnost koju je imao za društveni, sportski i kulturni razvoj Zagreba u 19. i 20. stoljeću. Prigodom završetka radova na uređenju parka 1843. godine, biskup Juraj Haulik zapisao je sljedeće riječi na natpisu postavljenom na obelisk u Dolini dalija: „…on je danas glavnom gradu na čast, a domovini na diku“. Snagu tih Haulikovih riječi svjedočimo već više od dva stoljeća jer Zagreb zasigurno ne bi bio isti bez zelene oaze parka Maksimir i njegove bogate povijesti. Tako park Maksimir već dugi niz godina sjaji osobitim sjajem, u disperziji svjetla zagrebačkih vizura, i ostaje postojan kroz vrijeme kao najdragocjeniji dragi kamen – taj predivni zeleni dragulj Zagreba’, rekao je Jurčev i naglasio:

‘Već više od dva stoljeća omiljeno je izletište i okupljalište Zagrepčana, koji su nekad u njemu tražili savršeni spoj prirode i umjetnosti, a danas u njemu traže mirnu zelenu oazu i bijeg od svakodnevne gradske vreve.’

Izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za  gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, Dejan Jaić je u pozdravnoj riječi istaknuo:

‘Ovo je veliki dan za sve nas koji smo dionici predstavljanja monografije. Veliki dan za Grad Zagreb pogotovo zbog ovog EU projekta koji će vjerujem u 2022. godini biti i završen jer park Maksimir je u ove dvije godine bio utočište mnogih koji su se htjeli odmaknuti od pandemije korone, šetnjom ili drugim aktivnosti. Hvala autoru koji nas je proveo kroz vremeplov prošlosti parka Maksimir.’

Čipkasti most se vraća u park Maksimir

Prekrasan drveni lučni most, koji je nekada krasio park Maksimir, bit će u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu ponovo vraćen u Park.

Uskoro se predviđena završetak radova.

Ovim projektom planira se rekonstrukcija slapišta na spoju Prvog i Drugog maksimirskog jezera i drvenog mosta nad slapištem (Čipkasti most) te rekonstrukcija vizure na liniji Lavlji most – Vidikovac, čija je osobita kvaliteta u sagledavanju botaničkih vrsta i estetskog doživljaja parka.

Pogled u prošlost…

Park Maksimir oblikovan je tijekom 18. i 19. stoljeća. Izgrađen je krčenjem autohtone šume hrasta lužnjaka i običnog graba. Za oblikovanje su zaslužni poznati europski vrtni arhitekti toga vremena, čijom zaslugom je uređena vizura i podignut niz parkovnih objekata.

Jedna od najstarijih karakterističnih vizura parka je ona koja omogućuje pogled s Vidikovca do Lavljeg mosta preko Prvog i Drugog jezera, Labuđeg otoka, slapišta i Čipkastog mosta.

Prvo i Drugo jezero povezani su manjim slapištem, na koje je postavljen prirodni kamen preko kojeg se voda žuboreći slijevala u Prvo jezero (Donje jezero). Preko slapišta izgrađen je drveni lučni most s izrezbarenom ogradom, koju je poput čipke ukrasio zagrebački stolarski majstor Karl Rinner stoga ga danas nazivamo i Čipkasti most.

Ukrasni lučni most bio je obojen u bijelo pa je tih godina zajedno s Vidikovcem predstavljao najčešći motiv razglednica iz Maksimira.

Obnovljena maksimirska jezera ponovno napunjena vodom

Posjetitelji parka Maksimir i zoološkog vrta unazad više od pola godine svjedočili su opsežnim radovima na obnovi Prvog i Drugog maksimirskog jezera zbog čega je dio postojećih staza i prostora parka iz sigurnosnih razloga bio privremeno nedostupan.

U srijedu 15. prosinca 2021. završena je prva faza radova na obnovi jezera te je započeo proces njihovog ponovnog punjenja. Voda se pušta u Drugo maksimirsko jezero iz kojeg će se ubrzo preliti i u Prvo jezero. Brzinu punjenja diktira količina vode u potoku Bliznec koji opskrbljuje jezera s vodom.

Od posljednjeg čišćenja jezera prošlo je gotovo 20 godina pa je bilo nužno uklanjanje nakupljenog mulja i drugog organskog materijala.  Nakon provedenog čišćenja, tijekom kojeg je iz Prvog i Drugog jezera uklonjeno oko 8.500 m³ nataloženog organskog materijala, puštena je voda. Time su postignuti preduvjeti za ponovno naseljavanje biljnim i životinjskim vrstama.

Radovi na jezerima obuhvatili su ispuštanje vode, zbrinjavanje životinjskog svijeta, obnovu kamene obale na Prvom jezeru i zaustavljanje erozije te učvršćivanje obale Drugog. Tijekom ispuštanja vode iz jezera zbrinjavan je živi svijet. Na terenu su bili djelatnici Zoološkog vrta, Javne ustanove – Maksimir, Vodoprivrede Zagreb, HŠ i Športsko rekreativnog kluba Soblinec iz Sesveta koji su poduzimali korake u skladu sa zakonskom regulativom i pravilima struke. Stručnu podršku tijekom cijele akcije pružali su ihtiolozi iz Hrvatskog ihtiološkog društva.

Očekuje se da će se dio vrsta naseliti prirodnim putem, a dio životinja koje su zbrinute tijekom pražnjenja bit će vraćen u jezera. Pritom će se pratiti stanje kako bi se osiguralo da se uspostavi što je moguće prirodnija životna zajednica autohtonih vrsta. Iznimno, u Prvom maksimirskom jezeru će se osigurati uvjeti za držanje invazivne strane vrste, crvenouhe kornjače, kako bi u kontroliranim uvjetima mogla kvalitetno živjeti, ali da se istovremeno onemogući njezino širenje u prirodu. Izrađen je i Akcijski plan upravljanja ovom vrstom.

Kruna zahvata projekta bit će obnova kamenog slapišta i povratak drvenog kićenog mosta koji se rekonstruira prema povijesnim izvorima baš kao i drveno pristanište za čamce.

Radovi se izvode u sklopu projekta „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ koji je sufinanciran sredstvima EU. Korisnik projekta je Grad Zagreb, partneri Javna Ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba, Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i Udruga Vjetar u leđa, a suradnik na projektu Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.

Zahvaljujemo sudionicima koji su s nama obilježili početak puštanja vode u jezera: pročelniku Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Dejanu Jaiću, pomoćniku pročelnika za poljoprivredu i ruralni razvoj, ujedno i voditelju projekta Jurici Ambrožiću, pomoćniku pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Stipi Tutišu.

Obnova Prvog i Drugog maksimirskog jezera provedena je u sklopu europskog projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)

Aktivnostima u sklopu projekta obnavljamo prirodne i povijesne vrijednosti.