Predmetnu odluku pogledajte na poveznici niže:
Odluka o poništenju postupka jednostavne nabave stručno osposobljavanje djelatnika
Dokumentaciju za predmetni poziv preuzmite na poveznicama niže:
Dana 20. rujna 2019. u parku Maksimir obilježili smo službeno otvorenje sustava za brojenje posjetitelja, koji je rezultat Projekta „Gradski prozori u prirodu-Modernizacija ll“, sufinanciranog sredstvima Europske unije. Na ulaze u park Maksimir postavljeno je deset, dok je na značajnom krajobrazu Savica postavljeno pet brojača posjetitelja. Brojači posjetitelja omogućiti će kvalitetnije upravljanje prostorom, te će se na temelju procjena brojača moći izraditi planovi i programi za upravljanje prostorom.
Danas 14. listopada održala se prezentacija projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture – modernizacija 2
Obilaskom Zoološkog vrta i parka Maksimir na licu mjesta prezentirali su se budući planirani radovi. Izgradnjom i obnovom 12 infrastrukturnih objekata, projektom se unapređuje i stvara nova atraktivna posjetiteljska infrastruktura, čime se doprinosi razvoju suvremene i integrirane turističke ponude Zagreba. Urbana bioraznolikost ključna je za povezivanje ljudi i prirode i uspješan je obrazovni alat koji kod velikog broja ljudi budi osjećaj odgovornosti o potrebi zaštite prirode. Tome će pripomoći pet novih tematskih programa koji uključuju 18 edukativnih programa i 16 novo razvijenih interpretacijskih sadržaja. S ciljem osiguranja što veće inkluzivnosti među posjetiteljima, 11 edukativnih programa i većina interpretacijskih sadržaja biti će prilagođeni osobama sa senzornim oštećenjima.
Korisnik projekta: Grad Zagreb
Partneri na projektu: Javna ustanova – Maksimir, Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i Udruga Vjetar u leđa
Suradnik na projektu: Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba
Razdoblje provedbe projekta: 01.10.2018. – 31.12.2021. godine
Ukupna vrijednost projekta: 34.916.730,32 kn
Izvori financiranja: Europska unija u iznosu 13.982.357,30 kn i proračun Grada Zagreba
Upravljačko tijelo: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU)
Posredničko tijelo razine 2: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU)
Svrha projekta: Projektnim aktivnostima predviđena je uspostava posjetiteljske infrastrukture i programskih aktivnosti na području spomenika parkovne arhitekture park Maksimir i značajnom krajobrazu Savica
Naučimo što je to neraskidiva veza čovjeka i psa od autora bestselera “U potrazi za Gobi”, ultramaratonca Dion Leonard Ultra Runner koji je prošao tisuće kilometara kako bi pronašao psića koji mu je osvojio srce, i potrčimo za pse iz Dumovca!
Pridružite nam se 19.10. na dobrotvornoj utrci od pet kilometara, prošećite ili protrčite kroz park Maksimir, najljepši zagrebački park i pomozite psima lutalicama da kao i Gobi pronađu svoj zauvijek dom.
Sva prikupljena sredstva putem kotizacija za sudjelovanje u utrci donirat će se Skloništu za nezbrinute životinje grada Zagreba – Azil Dumovec.
Prijave za utrku moguće su putem online prijavnice i uplate kotizacije unaprijed (https://bit.ly/2VoZM7S) ili na licu mjesta.
Napomena za sve posjetitelje koji će događanje posjetiti sa svojim kućnim ljubimcima:
Na području parka Maksimir zabranjeno je slobodno kretanje pasa. Stoga, molimo sve posjetitelje, s obzirom da se nalaze u spomeniku parkovne arhitekture park Maksimir, da svoje kućne ljubimce drže na povodcima, a opasne pasmine i s brnjicom. Posjetitelji koji dovode pse u Park dužni su sa sobom nositi pribor za čišćenje (lopatice, metlice i vrećice) sukladno odredbama o komunalnom redu, a vlasnici pasa su dužni odmah ukloniti izmet i odložiti ga na za to prikladnom mjestu.
Ova odredba se ne odnosi na pse vodiče pratitelje osoba s invaliditetom.
Prijatelji projekta: Argeta junior, Azil Dumovec, Bauerfeind Hrvatska, Canicross Croatia, Hoću knjigu, Javna ustanova Maksimir, Koncept izdavaštvo, Naturel, Run Croatia, Studena. Prirodno Ja, ZOO CITY
Medijski pokrovitelji: Čitaj knjigu, Femina.hr, Grazia Hrvatska, Index.hr, Magazin Sensa, Men’s Health, SHE.HR, Story.hr, Total Croatia News, zadovoljna.hr, Zagreb Online, Žena.hr
Dokumentaciju za predmetni natječaj preuzmite na poveznicama niže:
Poziv za dostavu ponuda – stručno osposobljavanje djelatnika – 4.10.2019_
Prilog 2 GRUPA_1_TROSKOVNIK_In_House seminari
Prilog 2 – GRUPA_2_TROSKOVNIK_AGENCIJSKE USLUGE PUTOVANJA
Prilog 3 – Izjava o upisu u Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu
Najljepše njegovo djelo bila je obnova parka koji leži pola sata daleko od Zagreba, a zove se po svom osnivaču, biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, Maksimir. U Maksimiru je veoma sretno sjedinjeno sve što priroda i ljudska vještina mogu pružiti da se takvi nasadi stvore. Koliko ja bar znam, taj park je jedan od najljepših i najvećih u cijeloj Evropi. Čarobnu privlačnost daju parku položiti i blagi obronci, s bujnom vegetacijom i velikim obiljem prastarih stabala, s kojih se otvaraju divni vidici na zagorske bregove. Ljudska ruka nije ništa pokvarila i samo je još povećala čari što ih je priroda dala pejzažu. Biskup Alagović povećao je i poljepšao nasade finim i sigurnim ukusom i veoma bi se radovao kad bi ga posjetioci hvalili.
»Veliki izvor ljetne razonode je biskupski engleski park. Ovdje je vrlo prostrana hrastova šuma koja se proteže nekoliko milja u svim smjerovima, prosječena odličnim putovima što uvijek završavaju u nekoj arhitektonskoj fantaziji. Također je ovdje uzorno gospodarstvo i jedan slavni bik, zvan Abd-el-Kader, s veličanstvenim parom rogova. Biskup posjećuje gospodarstvo svakog dana«.
1982., o uzgajalištu pijavica u parku Maksimir
Jedna od manjih zanimljivosti, ali zanimljivosti koja je nekoliko desetljeća egzistirala u parku, bilo je jezerce u kojem su se, u zdravstvene svrhe, uzgajale pijavice. Ljudi su se znali pokoristiti uzgajalištem pijavica u Maksimiru, ali pokatkad i gotovo stradati. O jednom takvom događaju iz 1828. godine zabilježen je i osvrt u novinama.
Jednom seljaku, koji je dosta patio zbog bolesti nogu, susjed je posavjetovao da će svojim tegobama naći olakšanje ako utakne noge u maksimirski pijavičnjak. Naravno, savjet je bio prihvaćen. Jezerce je bilo prenapunjeno pijavicama. Seljak je sjeo uz jezerce i spustio noge u vodu. Dok je njegov prijatelj nakratko otišao u maksimirsku gostionicu, pijavice su čovjeku posisale već toliko krvi da je pao u nesvijest i još se dublje pokliznuo u vodu. Ubrzo je bio pun pijavica. Zbog te neopreznosti mogao je i stradati da pukim slučajem tim predjelom nije prolazio liječnik, koji mu je zaustavio krvarenje, a time i spasio spasio život.